Rast socijalnih davanja bilježi se u svim članicama EU. Tako je u usporedbi s 2022. godinom, lani u Hrvatskoj za razne socijalne naknade izdvojeno 20,4 posto BDP-a, a po glavi stanovnika iznos davanja je porastao za gotovo 500 eura. Unatoč tome, 22,5 posto Hrvata se osjeća siromašno, po čemu smo pri europskom vrhu
Države članice Europske unije lani su za socijalna davanja izdvojile 4,5 bilijuna (4583 milijarde) eura. Riječ je o povećanju socijalnih izdvajanja za 6,1 posto u usporedbi s 2022. godinom, procjena je Eurostata. Ipak, udio rashoda za socijalna davanja je pao za 0,1 posto te je iznosio 26,8 posto BDP-a EU-a.
Podaci su prikupljeni putem Europskog sustava integrirane statistike socijalne zaštite (ESSPROS). No, realnu sliku o izdvajanjima za socijalna davanja vjerojatno nikad nećemo znati, jer podatke zemlje izvjestiteljice daju na dobrovoljnoj osnovi.
Ipak, pojedini su podaci indikativni. Tako recimo najveći postotak BDP-a za socijalna davanja ide u Francuskoj (31,3 posto), Finskoj (31,2 posto) i Austriji (29,7 posto). Najniži udio socijalnih davanja u BDP-u je zabilježen u Irskoj (12 posto), na Malti (13,2 posto) i u Estoniji (15,3 posto). U Hrvatskoj je udio socijalnih davanja u BDP-u lani iznosio 20,4 posto.
vezane vijesti
4095 eura socijalnih dodataka
Statističari Eurostata su izračunali i postotak rasta izdvajanja za socijalna davanja u protekle dvije godine. Tako je najveći rast tijekom 2023. zabilježen u Slovačkoj (18,9 posto), Poljskoj (18,4 posto) i Mađarskoj (15,2 posto). Istovremeno, najmanji rast socijalnih davanja zabilježen je u Danskoj (2,3 posto), Italiji (3,5 posto) i Estoniji (3,8 posto). U Hrvatskoj je taj rast tijekom 2023. godine iznosio nešto manje od 14 posto, po čemu smo pri europskom vrhu.
Onima kojima sve to djeluje apstraktno, Eurostat je napravio i procjenu iznosa socijalnih davanja po glavi stanovnika. Tako najviše novca na brojne naknade i mirovine odlazi u Luksemburgu (27.290,30 eura po stanovniku), Švicarskoj (24.792,28 eura) i Norveškoj (19.773,18 eura). Najmanje socijalnih davanja po stanovniku daju Rumunjska (2720,60 eura), Bugarska (2763,52) i Mađarska (3403,46 eura). Europski prosjek je 10.222,18 eura, dok je prosjek eurozone 11.447,62 eura.
Po ovom smo kriteriju pri europskom dnu, s obzirom na to da je lani za socijalna davanja po stanovniku u Hrvatskoj izdvojeno 4095,03 eura. Ipak, rast socijalnih davanja je primjetan, jer je u Hrvatskoj pretprošle godine na socijalne izdatke išlo 3603,36 eura.
Rašireni pesimizam
Rast socijalnih davanja u Hrvatskoj će statističari moći ubilježiti i ove godine. Osim dva usklađivanja, koja su donijela u prosjeku nešto manje od 80 eura više po umirovljeniku, rasli su iznosi nacionalne naknade za starije osobe, inkluzivnog dodatka, dječjeg doplatka i brojnih drugih davanja.
Ipak, Hrvati su u pesimističnijoj skupini europskih naroda po pitanju vlastitog materijalnog bogatstva. Naime, 22,5 posto Hrvata se osjeća siromašno, po čemu smo osmi u Europi. Najsiromašnijima se osjećaju Grci (67,1 posto), Bugari (32,9 posto) i Slovaci (29,4 posto). Takav stav nemaju u Luksemburgu, gdje se svega 5,9 posto stanovništva osjeća siromašno. Slijede Finci i Nizozemci sa sedam, odnosno 7,1 posto. U prosjeku se 18,5 posto Europljana osjeća siromašno.
