Posljednji istup protiv te samovoljne prakse bankovnog sektora stigao je od europskog povjerenika za unutarnje tržište Michela Barniera, koji je, kako prenosi BBC, izjavio da je 'duboko zabrinut' iznosima koji se aktualno isplaćuju. Njegova je reakcija uslijedila nakon izvještaja koji je izdao EBA (European Bank Authority) u kojem se navodi da prosječni bonusi unutar EU-a iznose između 122 i 139 posto osnovne plaće u bankovnoj ustanovi.

No u jednoj neimenovanoj zemlji u izvještaju, prosječni bonusi iznose čak između 220 i 313 posto osnovne plaće, a rekord je postigao izvjesni visokopozicionirani bankovni činovnik kojem je isplaćen bonus koji je devet puta veći od osnovne plaće.

Već je početkom godine Barnier pred Europskim parlamentom upozoravao da je 'u trenutnom ekonomskom kontekstu naprosto neprihvatljivo da banke isplaćuju pretjerano visoke bonuse svom osoblju' te je podsjetio da je 'financijski sektor spašen javnim novcem te da se već od svih građana traže znatni napori'. U svom zadnjem nastupu ponovio je da mu nije jasno kako se toliki bonusi mogu opravdati te kako se takvom praksom uopće ne ovladava planiranim smanjivanjem rizičnog faktora te da u njoj ne prepoznaje ikakav dugoročni interes.

Europska komisija izdala je pravilnik koji je stupio na snagu prošle godine i u kojem se izdaju jasna pravila za isplaćivanja bankovnih bonusa. Tako bi upravljački kadar u banci mogao dobiti tek 20 do 30 posto bonusa u gotovini, polovina bi im trebala biti isplaćena u dionicama, a ostatak bi se trebao raspodijeliti u periodu od tri do pet godina. Jednako tako, bonusi bi se trebali izračunavati prema osnovici prosječne plaće u bankovnoj ustanovi i ne bi trebali premašivati taj iznos. Iako je Europska komisija najavila strogi nadzor provođenja pravila, novi izvještaj jasno svjedoči ne samo o neodgovornosti bankovnog sektora, već i o rastućem raskoraku između prakse i europskog zakonodavstva.