Prikupljanje potpisa za referendum na kojem bi građani trebali odlučiti žele li da se u Ustavu brak definira kao zajednica muškarca i žene posljednjih je tjedana podiglo veliku prašinu u javnosti, ali i pokazao koliko  su u Hrvatskoj zakoni, ali i sam Ustav nedovoljno definirani, pa tako pojedine odredbe možete tumačiti ovisno o političkom trenutku u kojem se nalazite. No unatoč raznoraznim mišljenjima i komentarima, jedno je ipak sigurno - ukoliko i dođe do referenduma i na njega izađe samo jedan glasač i glasa za, referendum će se smatrati uspješnim.

Podsjeća na to i predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar, koji je i sam već ranije i prijašnju, HDZ-ovu, ali i Kukuriku vlast upozoravao na rupe u zakonu i Ustavu vezane uz referendum.

'U ovom slučaju radi se o državnom referendumu na koji se ne primjenjuje prohibitivna klauzula o pravovaljanosti izlaza 50 posto plus 1. To je ukinuto, postojala je u Ustavu i ukinuta je prije referenduma za EU kada je jedini motiv bilo to što su se bojali da im to neće proći ako to ne ukinu', kaže nam Lesar

Drugim riječima, za uspješnost referenduma dovoljna je većina izašlih birača, pa se hipotetski može dogoditi i da na referendum izađe 5 birača, od kojih će troje glasati za i svojim glasovima omogućiti izmjene Ustava. S obzirom na nepostojanje prohibitivne klauzule,  i jednoj i drugoj strani, dakle i inicijatorima referenduma i onima koji smatraju da se njime grubo krše ljudska prava, imperativ će biti da što u većem broju izađu na referendum... Ukoliko do njega, naravno, uopće i dođe.

Naime, prema nekim signalima koji dolaze od pojedinaca iz vladajuće koalicije, postavlja se pitanje trebaju li zastupnici, s obzirom na neobvezujući mandat, uopće slušati i ravnati se prema volji građana iskazanoj na referendumu.

Za GONG, koji se nikako ne može složiti s inicijativom za referendum, zastupnici imaju samo jedno rješenje - moraju poštivati Ustav.

'Naime, ukoliko Ustavni sud RH potvrdi sukladnost referendumskog pitanja s Ustavom RH, rezultati mogućeg referenduma, kakvi god bili, obvezujući su za Sabor, budući da Ustav RH predviđa mogućnost njegove izmjene i putem građanske inicijative gdje Sabor ima samo tehničku ulogu osiguranja integracije te odluke u tekst Ustava. Sve drugo spadalo bi u domenu kršenja Ustava od strane izvršne i zakonodavne vlasti', smatraju u GONG-u.

Na sličnom je tragu i Lesar. 'Najopasnije bi bilo kada bi Sabor bilo kakvim manevrom ili odlukom vladajuće većine probao izbjeći raspisivanje referenduma. Tu postoje svakojaka promišljanja. Ukoliko dođe do manevra i Sabor ne raspiše referendum, mislim da je predsjednik RH onda mora raspustiti Sabor. Sabor nema druge mogućnosti – ili raspisati referendum ili ići po mišljenje o referendumskom pitanju na Ustavni sud i u skladu s tom odlukom se ponašati', kaže Lesar

Naime, procedura do samog čina raspisivanja referenduma sasvim je jasna. Organizacijski odbor inicijative za referendum u sljedećih nekoliko dana trebao bi Saboru predati potpise i zahtjev za raspisivanjem referenduma. Potpisi će biti proslijeđeni saborskom Odboru za Ustav, poslovnik i politički sustav koji će od Ministarstva uprave zatražiti provjeru potpisa.

Ukoliko s potpisima sve bude u redu, Odbor za Ustav utvrditi će pravovaljanost potpisa, nakon čega može, ali i ne mora od Ustavnog suda zatražiti mišljenje o ustavnosti referendumskog pitanja, za što ustavni suci imaju rok od 30 dana.

Već u ovom koraku moglo bi se dogoditi da referendum ne dobije prolaz, i to zbog šlampavosti vlasti koja nije sve na vrijeme uskladila. Naime, podsjeća nas Lesar, promjenom Ustava iz 2010. promijenio se način izbora sudaca Ustavnog suda.

'Ustavni sud trenutačno ima dvanaest članova, a treba ih imati 13. Izbor 13. suca se ne može pokrenuti bez izmjena Zakona o Ustavnom sudu, a to nitko ne pokreće već tri godine. Pretpostavimo sada da Ustavnom sudu i dođe na ocjenu referendumsko pitanje. Može se dogoditi da Ustavni sud ima 6:6 glasova. I što onda?' zapitao se Lesar

Ukoliko ipak ne dođe do pat pozicije na Ustavnom sudu i suci ne uoče ništa sporno u pitanju, na sljedećem je potezu Sabor koji donosi odluku o raspisivanju referenduma.

Sabor za donošenje te odluke nema zakonski rok i teoretski se može dogoditi da vladajući odluče otezati s raspisivanjem referenduma. Ako otezanja ne bude, Sabor će donijeti odluku o raspisivanju referenduma, a isti će se, zakladno zakonu, raspisati u roku od 20 do 40 dana.

No problemi nastaju ukoliko referendum bude uspješan i građani odluče da se u Ustavu brak definira kao zajednica muškarca i žene. Naime, kao što je tportal već pisao, predsjednik Odbora za Ustav SDP-ovac Peđa Grbin tumači kako Sabor nakon referendumske odluke još jednom mora glasati o samoj promjeni Ustava, pri čemu je SDP-ovac dao naslutiti da vladajuća većina koja se ne slaže s definicijom braka kao zajednice muškarca i žene, može glasati protiv ustavnih promjena.

S druge strane, dobar dio ustavnih stručnjaka, ali i GONG odbacuju takvo tumačenje i smatraju da u ovom slučaju Sabor ima samo tehničku ulogu osiguranja integracije te odluke u tekst Ustava. Dapače, HDZ-ov Vladimir Šeks u izjavi novinarima kazao je da Sabor tu zapravo i nema što tražiti, nego da se referendumska odluka automatski uključuje u tekst Ustava.

'Tumačenje da bi bila direktna odredba u Ustavu bilo bi protuustavno jer Ustav takvu situaciju ne predviđa. Da piše, onda bi bilo tako. U Ustavu je jasno propisano kako se on mijenja, u tri koraka – prijedlog za pristupanje ustavnim promjenama, nacrt promjena i usvajanje i nakon toga Sabor proglašava ustavne promjene. Ako je odluka na referendumu obvezatna, no ako pritom Sabor ne proglasi ustavne promjene, tko ih proglašava? Čula su se razmišljanja da bi Ustavni sud proglasio ustavne promjene umjesto Sabora. To je na rubu državnog udara jer bi u tom slučaju Ustavni sud preuzeo ovlasti Sabora. To bi bila velika ustavna kriza', kaže nam Lesar

Po svemu sudeći, iako se to protivi njihovim vrijednosnim stavovima, ukoliko tako odluče građani vladajući iz Kukuriku koalicije morat će u Ustav staviti definiciju da je brak zajednica muškarca i žene. Iako se danas radi o referendumu koji definira brak u Ustavu, već sutra na referendumu bi bez ikakvih problema mogle proći i puno gore stvari. A sve zbog toga što su vladajući otezali s donošenjem novog Zakona o referendumu i njegovim usklađivanjem s Ustavom, iako su to sukladno ustavnom zakonu trebali napraviti u roku od šest mjeseci od posljednjih ustavnih promjena 2010.

Na neusklađenost zakona, ali i mnoge rupe upozoravali su i ustavni stručnjaci, ali i sam Lesar, koji je prije nekoliko mjeseci zatražio ustavne promjene vezane uz broj potpisa koje treba skupiti na referendumu. Vladajući su mu tada obećali i tematsku sjednicu o referendumu i čak je i održali. Odbili su tada njegovu inicijativu o fiksnom broju potrebnih potpisa, ali su se složili s njim da bi trebalo ograničiti teme o kojima se referendum može raspisati. Međutim, do takvog ograničenja do dan danas nije došlo, na što je podsjetio i GONG.

'Trenutačna situacija rezultat dugogodišnjeg odugovlačenja s izmjenama Zakona o referendumu, koje su, sukladno našim prijedlozima trebale rezultirati olakšavanjem pokretanja referenduma od strane građana, ali i ograničiti pitanja o kojima se na referendumu može odlučivati, u što svakako spadaju i poštivanje prava čovjeka, sloboda te nacionalna i ravnopravnost spolova kao neke od vrednota definiranih člankom 3. Ustava RH. Kako političke elite nisu izmjenama referendumskog zakonodavstva pristupile na vrijeme i sustavno, a Ustav su namjenski izmijenile s ciljem osiguranja potpore građana ulasku RH u EU, moraju se, nažalost, suočiti s posljedicama vlastitog oportunizma. U aktualnom slučaju, to će značiti da će se, čak i ako tako odluči samo nekolicina građana i građanki, u Ustav RH morati unijeti diskriminirajuća i konzervativna odredba o instituciji braka isključivo kao zajednici muškarca i žene', kažu u GONG-u.