'Ustavni sud može djelovati proaktivno, no ovdje se utekao sasvim uskoj interpretaciji zakona, što je točno tumačenje, ali i ozbiljno razočaranje', smatra profesor Fakulteta političkih znanosti Ivan Grdešić

Ističe da 'kad Ustavni sud djeluje proaktivno, to znači da promišlja našu stvarnost, međutim ovakva uska interpretacija zakona, pri kojoj su važne samo norme, zapravo znači izbjegavanje društvene odgovornosti'.

USTAVNI SUD NIJE VODIO RAČUNA O VOLJI GRAĐANA

Da se 'Ustavni sud utekao preuskoj interpretaciji zakona ne vodeći računa o volji građana', smatra i politički analitičar Damir Grubiša s Fakulteta političkih znanosti.

Ustavni sud je, podsjetimo, zaključio da su pretpostavke za raspisivanje referenduma o odredbama ZOR-a o kolektivnom pregovaranju prestale kad je Vlada iz zakonodavne procedure povukla prijedlog izmjena ZOR-a. Svojevrsna utjeha je, međutim, da se u narednih godinu dana u proceduru ne smije uputiti zakonski prijedlog koji bi bio suprotan potvrdnom odgovoru na predloženo referendumsko pitanje, osim ako se o tom prijedlogu prethodno ne provede referendum.

'Zakonski se ova odluka čini utemeljenom, međutim u okviru jedne šire slike čini se kao da se unaprijed znalo za nju', smatra politički analitičar Višeslav Raos.

USKO GLEDANO, RAZLOGA ZA REFERENDUM NEMA

Pritom podsjeća da su 'odluke Ustavnog suda već izazivale svakakvereakcije u smislu da su smatrane pristranima i pravno neutemeljenima'.Međutim, Raos smatra da 'ovdje zaista, s obzirom na postavljenoreferendumsko pitanje te da je Vlada povukla izmjene ZOR-a iz saborskeprocedure, nema osnove za održavanje referenduma o njima'.
Slično razmišlja i politički analitičar Davor Gjenero koji smatra da je 'ovakva odluka Ustavnog suda bila jedina moguća, jer Ustavni sud nije mogao potvrditi referendum o ne znam čemu kad razloga za referendum više nema'.

Grubiša, međutim,ističe da je 'volja građana za referendumom jasno izražena, čak i kad više ne postoji formalni razlog'.

Za Gjenera bi 'jedini drugi izlaz bez nacionalne sramote bio saborska deklaracija o referendumu o ZOR-u', ali smatra 'da se i bez nje zapravo došlo do istog, zahvaljujući dijelu odluke Ustavnog suda da se u narednih godinu dana u proceduru ne smije uputiti zakonskiprijedlog bez referenduma'.

SITUACIJA INSTITUCIONALNE GLUPOSTI

U svemu tome, i dalje visi pitanje zašto se time uopće bavio Ustavni sud, kadje već ranije Vlada povukla izmjene, i zašto o tome nije odlučivaoSabor, pa se time samo potvrđuje prvotni dojam da je Vlada od samogpočetka na sve moguće načine opstruirala mogućnost referenduma, kažeRaos, podsjećajući pritom i na ono famozno prebrojavanje ipreispitivanje potpisa.

Gjenero, ne ulazeći, kako kaže, u legitimitet izbora pojedinih ustavnih sudaca, ističe da je odluka Ustavnog suda bila jedina mogućnost u 'postojećojsituaciji institucionalne gluposti za koju su krivi loši ineorganizirani sindikati, loša vlada i još lošiji parlament'

Kakva bi sada mogla biti reakcija uključenih u cijelu priču, teško je točno predvidjeti. Naime, sindikati su već najavili ubojit odgovor,što i ne čudi jer ionako od početka imaju tvrd stav.

Stoga bi moglipoželjeti organizirati štrajkove i prosvjede ili čak potegnuti pitanjedo Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, procjenjuje Raos. Nopremda nije pravnik, Strasbourg mu se kao mogućnost ipak nekako drži na klimavim nogama, a Gjenero smatra da bi sindikati i tamo prošli kao i na domaćem terenu, dok Grubiša kaže da pravnici prvo trebaju dobro proučiti je li došlo do kršenja Europske konvencije o ljudskim pravima.

U međuvremenu je Ozren Matijašević, koordinator sindikalnih središnjica, dao naznačiti kakav bi to odgovor mogao biti i tiče se suda, najavivši da će predložiti ukidanje Ustavnog suda i prenošenje njegovih ovlasti na Vrhovni sud, prema iskustvima iz anglosaksonskih pravnih sustava.

UKIDANJE USTAVNOG SUDA BILO BI SULUDO

'Nije to dobra odluka sindikata', upozorava Grdešić, ističući da je 'postojanje Ustavnog i Vrhovnog suda dominantna europska praksa. I to s razlogom, jer Ustavni sud jedini može, između ostalog, ukinuti neki zakon, odlučivati o odgovornosti predsjednika države i zabraniti neku stranku', podsjeća Grdešić, nadajući se nekom boljem budućem sastavu Ustavnog suda.

Gjenero najnoviju inicijativu sindikata ocjenjuje kao 'suludu' i smatra da jeriječ o političkom ratovanju s Ustavnim sudom čija je uloga posve jasna'.

S druge strane, Vladi će odluka odgovarati, a ponašanje građana je možda i najteže predvidjeti, jer su uslijed svih problema na priču sa ZOR-om i referendumom možda i zaboravili, ali je odluka Ustavnog suda sada ipak vraća u njihov fokus, zaključuje Raos.

Slijedom ankete koju je tportal proveo na zagrebačkom asfaltu, građani nisu oduševljeni odlukom Ustavnog suda, pitajući se poštuje li itko više u ovoj zemlji njihovu volju.