Manje od dvadeset dana. Toliko je Ustavnom sudu trebalo da riješi tužbu koju su odvjetnici Marijan Hanžeković i Krešimir Krsnik podnijeli u ime svog klijenta Milana Bandića. Bandić je, kao što je poznato, zahvaljujući toj odluci izašao iz Remetinca, a 15 milijuna kuna jamčevine iz proračuna ponovno se vratilo na račun suda
Podsjetimo, Izvanraspravno vijeće Županijskog suda odluku o povratku u Remetinec i oduzimanju 15 milijuna kuna donijelo je 19. ožujka, odvjetnici su podnijeli tužbu nekoliko dana kasnije, a Ustavni sud sve je poništio već 9. travnja.
Brzina je to na kojoj bi pozavidjeli i u Formuli 1. Pa neka netko onda kaže da je hrvatsko pravosuđe sporo, neefikasno i neučinkovito. Ne ulazeći u razloge zašto su donijeli odluku kakvu su donijeli, ono što zadivljuje je brzina kojom je ona donesena. Ispada da je nekima Ustavni sud maćeha, a eto, Bandiću je bio majka.
Istina, neki slučajevi su kompleksniji, neki imaju i 'preko tisuću stranica', što onda valjda rasteže rad na slučaju, kako je to svojedobno plastično pojasnila Jasna Omejec, predsjednica spomenute institucije.
No nije uvijek Ustavni sud sličio na F1, prije bismo mogli reći da je podsjećao na vlakove HŽ-a u 21. stoljeću.
Jedan od najdugovječnijih slučajeva datira iz 1991. Riječ je o zahtjevu Ružice Ćavar, predsjednice udruge Hrvatski pokret za život i obitelj, koja je zatražila ocjenu ustavnosti Zakona o pobačaju, ali odgovor još nije dobila.
Video: Marko Lukunić/PIXSELL
Financijski analitičar iz Zagreba Čedo Ivan Žic je 1998. od Ustavnog suda zatražio da ispita zakonitost postupka kuponske privatizacije u kojoj su u rukama PIF-ova završile tvrtke čija je vrijednost procijenjena na tri milijarde njemačkih maraka. Žic je Ustavnom sudu podnio prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu zakonitosti Pravilnika o dodjeli dionica bez naplate i pratećih propisa. Punih 11 godina sudu je trebalo da donese odluku i to se konačno dogodilo 2009, a odlučio je da je sporni pravilnik o kuponskoj privatizaciji zakonit.
Iste godine Udruga Roda predala je zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji. Zahtjev se još uvijek 'kiseli' na sudu.
Bolje nije prošao ni zahtjev za ocjenom ustavnosti valutne klauzule, odnosno ukidanje spornog 22. članka Zakona o obveznim odnosima, koji su podnijeli sindikalisti ili, preciznije, Hrvatska udruga radničkih sindikata (HURS). Cijeli jedan olimpijski ciklus prošao je od podnošenja zahtjeva, ali odluke još nema. Ipak, valja navesti da je Omejec najavila da će donijeti odluku tek nakon što se prije njih o slučaju očituje Vrhovni sud.
'Vrhovni sud u tijeku postupka može sam posumnjati u to da zakonske osnove nisu ustavne, ni valutna klauzula, te bi u tom slučaju morao zastati s postupkom i Ustavnom sudu podnijeti zahtjev za ustavnosti članaka. Ustavni sud šuti dok Vrhovni sud ne riješi taj pregled', pojasnila je prije nešto više od mjesec dana Omejec.
No da ne bi ispalo da se slučajevi samo sporo rješavaju, valja uz Bandićev, koji spada među najbrže riješene, navesti i slučaj bivšeg predsjednika Stjepana Mesića i više od 80 tisuća hrvatskih građana za ocjenu ustavnosti Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke. Zbog velikog pritiska javnosti, Ustavni sud odluku je donio ekspresno - samo tri i pol mjeseca nakon uvođenja kriznog poreza.
Samo osam mjeseci trebalo im je da odbace referendumsko pitanje Stožera za obranu hrvatskog Vukovara o ćirilici, a nešto manje od četiri da obrade i donesu odluku o outsourcingu pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru.
