Govoreći u uvodu o njemu, Daniela Juroš Pečnik, v.d. pročelnice gradskih financija, kazala je da je postotak realizacije uvijek na pola godine ispod pedeset posto, ali da ove godine imaju najveći višak u posljednjih nekoliko godina u blagajni te da on iznosi 416 milijuna kuna, što ukazuje na dobro upravljanje financijama.

Navela je da su rashodi manji na svim stavkama te da se na plaćama i materijalnim pravima zaposlenih uštedjelo 330 milijuna kuna.

'Prvi put Grad nije potrošio ni kune proračunske zalihe izvan onoga za što se ona inače troši. Više je potrošeno za subvencije ZET-u i naknade građanima, prvenstveno za mjeru roditelj odgojitelj', navela je.

Dodala je da je dobar rezultat ostvaren i temeljem više poreznih prihoda od cca 300 milijuna kuna, čiji je uzrok rast plaća u realnom sektoru. Navela je da je iz EU-ova Fonda solidarnosti realizirano 158 milijuna kuna, a da je lani to bilo 23,5 milijuna kuna.

Navela je da je stanje duga 620 milijuna kuna veće i da je razlog tome u kratkoročnim kreditima. Spomenula je kredit od 400 milijuna kuna, koji je podignut lani i u cijelosti vraćen u srpnju ove godine, ali da se on kao dug nalazi u izvještaju. Dodala je da se obveze prema dobavljačima smanjuju, kao i rokovi za njihovo plaćanje.

Govoreći u ime kluba HDZ-a i HSLS-a, Mislav Herman nazvao je sve izrečeno friziranjem brojki. Usporedio je to s financijama Agrokora.

'Precijenjeni su prihodi, podcijenjeni rashodi i kronični je nedostatak bilo kakvih novih investicija ključnih za razvoj grada', rekao je Herman, dodavši da se štedjelo na zdravom razumu, odnosno na ulaganju u predškolske i sportske objekte.

'Prema prikazanom, proračun nije realan, ne radi se ništa kapitalno, ali se ne održava ni ono što se ima. Vidimo da se spretno friziraju brojke. Bez novih ulaganja nema povećanja prihoda proračuna', kazao je, dodavši da njihov klub neće podržati izvještaj.

Ivica Lovrić (nezavisni) u pojedinačnoj raspravi kazao je da je izvješće nerealno, ali prvo što upada u oči je pretjerana zaduženost, dvostruko veća nego prije godinu dana (928 milijuna lani i 1,8 milijardi ove godine).

Rekao je da se iz Fonda solidarnosti nije moglo povući više od 23,5 milijuna zato što je poziv za projekte objavljen tek 27. travnja. Dodao je da je evidentno da nema kapitalnih objekata i da je tu situacija dramatična. Podsjetio je da su poništene ponude za vrtić Žitnjak i denivelaciju Slavonske kod Zelene tržnice te da Grad ne donosi odluke dovoljno brzo.

U završnoj riječi Danijela Dolenec, zamjenica gradonačelnika, podsjetila je da je na brojke o zaduženosti utječe kredit od 400 milijuna kuna koji je dignut lani i otplaćen u srpnju ove godine te da se on nalazi u izvještaju. Navela je da tvrdnje da je postojao sijaset projekta za vrtiće nisu točne jer su svi projekti imali gomilu poteškoća i neriješenih situacija. Istaknula je da se u projekte obnove škola stradalih u potresu ušlo bez konzervatorskih uvjeta za njih.

'Osnovana je međunarodna komisija. Svaki od njih morali smo provesti iz početka', kazala je Dolenec.

Lovrić je dodao da su vrtići Ivanja Reka, Kašina i Odranski Obrež imali građevinske dozvole te da su sa zakašnjenjem pokrenuti radovi, a da je za DV Žitnjak bila raspisana nabava koja je poništena i da je tu nanesena šteta Gradu od desetak milijuna kuna. Naveo je da su sve škole obnovljene u projektima koje je napravila bivša vlast. Dodao je da su za školu Tituša Brezovačkog radovi bili ugovoreni za 28 milijuna kuna, a da su dolaskom nove vlasti poništeni i na kraju plaćeni 60 milijuna kuna.