‘Iznimno sam zadovoljna jer su svi moji amandmani usvojeni. Posebno mi je drago što je usvojen amandman koji sam imala s kolegama socijalistima i demokratima o uvođenju obavezne oznake porijekla za proizvode, tzv. made in. Naime, prema istraživanju Društva Potrošač čak 72,8 posto hrvatskih potrošača se izjasnilo da im je podatak o zemlji proizvodnje/podrijetla ključna informacija prilikom svake kupnje. Njih 18,7 posto smatra da je izostavljanje zemlje porijekla iz obavijesti o proizvodu u funkciji skrivanja kvalitete proizvoda’, kaže Borzan.

Istraživanja i na europskoj razini su pokazala kako potrošači nisu zadovoljni postojećimmade in oznakama. Te oznake su, naime, najčešće na dobrovoljnoj bazi. Primjerice, kada kupite proizvod iz Njemačke koji je deklariran kao njemački proizvod, podrazumijevate da su svi ili barem vitalni dijelovi iz Njemačke. Međutim, vrlo često je on samo sastavljen tamo, a dijelovi su iz azijskih zemalja.

Nasuprot tome, zemlje poput Francuske i Italije su od te oznake sebi već stvorile brend u svijetu, posebice u tekstilnoj i keramičkoj industriji. Susreću se s konstantnim krivotvorenjem njihove oznake i troše velike količine sredstava na pravnu borbu.

Borzan smatra da bi od takve oznake profitirali i hrvatski proizvođači koji bi lakše mogli stvoriti prepoznatljiv brend.

Zaštita paške čipke i slavonskog zlatoveza

Također, usvojeni su i amandmani zastupnice Borzan o uvođenju oznake porijekla i za nepoljoprivredne proizvode kojom bi se oni zaštitili na razini EU.

Oznaku zemljopisnog podrijetla u EU dosad mogli dobiti samo originalni i autohtoni poljoprivredni proizvodi zemalja članica poput baranjskog kulena i ličkog krumpira. Međutim, Borzan gura put i za nepoljoprivredne proizvode poput slavonskog zlatoveza, paške čipke, bračkog kamena i slično.

‘Jako sam sretna što su kolege prepoznali hitnost ovog pitanja. Amandman na Rezoluciju o strategiji za jedinstveno tržište koji sam uložila s nizom kolega iz socijaldemokratske opcije traži hitni zakonodavni akt kojem će se uspostaviti sustav za zaštitu europskih nepoljoprivrednih proizvoda. Naglasili smo kako bi takav prijedlog imao veliki značaj za građane, potrošače, proizvođače, ali i za očuvanje europskih vještina, tradicije i znanja’, kaže Borzan.

Usvojen je i njen drugi amandman kojem upozorava na dodatnu vrijednost koju bi mogli ostvariti mali i srednji poduzetnici diljem Europe. Naime, prema Zelenoj knjizi EK iz 2014. tim sustavom bi se stvorilo više od četiri milijuna radnih mjesta i to u najsiromašnijim regijama Europe. Dvije trećine regija iz kojih potječu nepoljoprivredni proizvodi s oznakom zemljopisnog podrijetla imaju stopu siromaštva ili nezaposlenosti iznad 20 posto.

‘Postojeći sustav za poljoprivredne proizvode ubire 54,3 milijarde eura svake godine. Zašto ne omogućiti istu priliku i onima koji proizvode i nepoljoprivredna tradicionalna dobra? Upravo takvi poduzetnici mi se javljaju iz svih dijelova EU-a i žale na problem krivotvorina njihovih proizvoda. Kažu da gube 40 posto prihoda samo se sporeći s konkurencijom koja obmanjuje potrošače’, tvrdi Borzan, navodi se u priopćenju.