Iz Komisije očekuju da ćemo ispuniti glavni cilj za ovu godinu, smanjenje deficita na 4,6 posto BDP-a. Predlažu da se procedura prekomjernog deficita zasad stavi u mirovanje. No, dodaju kako će se već iduće godine morati provoditi strukturne reforme kako bi Vlada ispunila njihove zahtjeve.

Iako se zovu preporuke, radi se zapravo o obvezujućim mjerama koje države članice moraju uzeti u obzir pri izradi proračuna i reformskih programa za sljedeću godinu.

Europska komisija zaključila je da je Hrvatska poduzela učinkovite mjere za smanjenje proračunskog deficita te uputila niz preporuka za provedbu strukturnih reformi. Komisija je objavila preporuke za svaku zemlju članicu, zajedno s ocjenama njihovih fiskalnih politika, strukturnih reformi i mjera za rast i zapošljavanje koje trebaju poduzeti u sljedećih godinu i pol dana.

Preporuke se temelje na detaljnoj analizi dokumenta koje su Komisiji dostavile zemlje članice - nacionalnih reformskih programa i programa konvergencije.

Komisija je poručila da su dvije zemlje, Hrvatska i Poljska, poduzele učinkovite mjere kao odgovor na preporuke Vijeća u vezi s Postupkom prekomjernog deficita (EDP).

Hrvatskoj Komisija preporučuje da u potpunosti provede proračunske mjere za ovu godinu, te da pojača proračunsku strategiju i dodatno konkretizira najavljene mjere za 2015. i 2016. godinu. Preporučuje jačanje nadzora na rashodovnoj strani i provedbu temeljite revizije rashoda do ožujka sljedeće godine. Također, preporučuje se i donešenje konkretne strategije zareformu oporezivanja imovine, što  znači da Komisija želi znatikako će izgledati porez na nekretnine i prihod od kamata na štednju štoih je Vlada i najavila u travnju ove godine, piše Novi list. 

Od Hrvatske se traži i da ubrza planirano pomicanje dobi za odlazak u mirovinu za žene i muškarce na 67 godina, da provede drugu fazu reforme tržišta rada, da razmotri porezni i socijalni sustav i predstavi akcijski plan za poboljšanje ponovnog uvođenja u svijet rada neaktivnih i nezaposlenih osoba.

Traži se također da poduzme daljnje mjere na poboljšanju poslovnog okruženja te da do ožujka sljedeće godine utvrdi cilj znatnog smanjenja administrativnih zahtjeva, uključujući i parafiskalne namete.

Komisija traži od Zagreba da do listopada ove godine izradi detaljan plan za upravljanje javnom imovinom i osigura da se državnim tvrtkama upravlja na transparentan i odgovoran način. Također se traži da do kraja ove godine pojača ulogu trgovačkih sudova u nazdoru transparentnosti i zakonitosti u provedbi predstečajnih nagodbi.

'Postupak prekomjernog deficita treba staviti u mirovanje'

U Bruxellesu smatraju da Postupak prekomjernog deficita (EDP) treba staviti u mirovanje, no u 2015. bit će potrebne dodatne prilagodbe.

'Očekuje se da će Hrvatska ispuniti glavni cilj za 2014., a pristup odozdo prema gore pokazuje da je zemlja poduzela mjere koje se smatraju nužnima za postizanje strukturnih ciljeva navedenih u Preporuci o Postupku prekomjernog deficita (EDP). S obzirom na prethodno navedeno te na temelju ishoda pažljive analize i drugih kvalitativnih čimbenika, Komisija smatra da je EDP u Hrvatskoj potrebno staviti u mirovanje', kaže se u priopćenju Komisije.

'No s obzirom na to da Komisija trenutačno očekuje da će 2015. ukupni saldo i strukturna poboljšanja biti ispod granica koje je preporučilo Vijeće, u proračun za 2015. potrebno je uključiti mjere strukturne prilagodbe kako bi se osigurala usklađenost s Preporukom Vijeća', dodaje Komisija.

Hrvatska je od siječnja ove godine u Postupku prekomjernog deficita, a u ožujku je Komisija utvrdila i postojanje prekomjerne makroekonomske neravnoteže u Hrvatskoj i u još dvije zemlje članice.

Vlada je u travnju usvojila paket mjera za smanjenje proračunskog deficita za daljnjih 0,4 posto BDP-a, ili za 1,3 milijarde kuna, a koji obuhvaća povećanje trošarina na motorne benzine i dizelska goriva, povećanje naknada vezanih za telekomunikacijske usluge, smanjivanje subvencija za poljoprivredu i gospodarstvo te smanjenje investicija u cestogradnju.

Po preporukama Europske komisije, Hrvatska u ovoj godini proračunski deficit mora smanjiti za 2,3 posto BDP-a. Rebalansom proračuna iz ožujka smanjenje je bilo na razini od 1,9 posto BDP-a, pa su bile potrebne dodatne mjere od 0,4 posto BDP-a.

Po preporukama koje je Komisija objavila u prosincu prošle godine, a Vijeće ministara financija ECOFIN prihvatilo u siječnju, Hrvatska bi ove 2014. trebala smanjiti deficit na 4,6 posto, 2015. godine na 3,5 posto i 2016. godine na 2,7 posto BDP-a.