Osim što, pružajući im potrebne uvjete, potiče prirodni ciklus razmnožavanja korisnih kukaca, Špoljarić polako, ali sigurno utječe i na svijest slavonskih voćara i povrtlara koji se bave eko-proizvodnjom. Nekima od njih već je isporučio i po nekoliko desetaka tisuća solitarnih pčela iz porodice bumbara koje opraše čak četiri puta više cvjetova od pčela medarica.

Kućicu s osam stručaka trske, od kojih su dva nastanjena pčelinjim larvama, prodaje po dvjestotinjak kuna, no najveći broj pčelinjih porodica Josip je poklonio svojim prijateljima te voćarima na brojnim seminarima i radionicama na kojima je izlagao svoje kućice s pčelama.

Od zarade mu je, kako kaže, mnogo važnije da educira voćare i motivira ih na povratak prirodnom uzgoju voća i povrća. Iako se domaći voćari sporo privikavaju na nove i njima nepoznate metode te još uvijek, tvrdi Špoljarić, više vjeruju otrovima nego prirodnoj zaštiti voćnjaka korisnim kukcima, sve veći interes za ekološki uzgoj voća i povrća zasigurno će mu donijeti i nove narudžbe.

KUKCI SU TRAŽENI

'Svi koji se ozbiljno bave voćem i povrćem te imaju višegodišnje nasade voća trebali bi ozbiljno razmišljati o nastanjivanju solitarnih pčela i drugih korisnih kukaca čistača na svoje plantaže. Nažalost, lakše je štiti biljke kemijskim sredstvima koja uništavaju nametnike, ali i korisne kukce. Iako je često mišljenje da je Amerika zemlja u kojoj je sve umjetno, upravo se Amerikanci krupnim koracima vraćaju prirodi. Svijest o važnoj ulozi korisnih kukaca u prirodi kod njih je vrlo razvijena, kukci su traženi, te je njihov uzgoj posljednjih godina uznapredovao', ističe Špoljarić dodajući da bi u svakom voćnjaku trebalo stvoriti zdrave uvjete za život korisnih kukaca.

Travu u voćnjacima tako ne bi trebalo kositi prije no što ocvjeta, kako bi se kornjašima, koji su prirodni čistači, stvorili uvjeti za razmnožavanje. Čistači su i bubamare koje se hrane lisnim i štitastim ušima te zlatooke čije se ličinke u samo dva tjedna razvoja pojedu i do 500 biljnih uši, 500 jaja leptira ili 12.000 jaja grinja. Uholaže također čiste mnoge, ljudskom oku nevidljive nametnike i voćnu uš.

U Josipovom neobičnom voćnjaku, u kojemu na jednom stablu ima i po osam vrsta voća, u male 'luksuzne apartmane' prve su se generacije korisnih kukaca doselile još prije 10 godina i tada je počeo proučavati život korisnih kukaca, njihovu funkciju u prirodi te način na koji se razmnožavaju.

PČELE UMIRU PRVE

'Svi korisni kukci, kornjaši, solitarne pčele, bubamare, zlatooke i uholaže imaju svoju specifičnu ulogu u prirodi, te bi voćnjake i povrtnjake od nametnika, umjesto otrovima i herbicidima koji uništavaju i korisne kukce, voćari mogli efikasno zaštititi naseljavanjem korisnih kukaca u svoje voćnjake i povrtnjake', tvrdi Špoljarić. Onima koji strahuju da naseljavanjem solitarnih pčela u svoj voćnjak riskiraju da na svojoj koži osjete bolne ubode ljutih zujalica, poručuje da, za razliku od pčele medarice, solitarna pčela nema čak ni žalac te je izrazito miroljubiva.

Iako čovjeku od solitarne pčela ne prijeti čak ni ubod, istoj toj pčeli čovjek je smrtni neprijatelj jer zagađivanjem prirode i uporabom herbicida uništava njezino prirodno stanište.

'Čim je u zraku samo jedan posto toksina, prva ugiba pčela. Znanstvenici su stoga još davno ustvrdili da bi upravo nestanak pčela bio alarm upozorenja ljudskoj vrsti da Zemlji i njezinim stanovnicima prijeti opasnost od prevelikog zagađenja', ističe Špoljarić.

KAKO UDOMITI PČELE SAMICE?

Svatko tko ima voćnjak ili povrtnjak te malo dobre volje može i sam udomiti roj miroljubivih solitarnih pčela oprašivača. Napravite im kućicu od drveta, pokrijete je šindrom te zaštitite drvo lanenim uljem. Izrežite barsku trsku na štapiće duge 12 do 16 cm, povežite trsku u snopove od po 40-ak štapića i stavite u kućicu.

'Apartman za pčele' postavite u voćnjak i one će se ubrzo same useliti. Ime solitarne, samotarke ili samice dobile su jer se ne roje i nemaju maticu, već sve rade same. Nakon što završe s oprašivanjem, pčele će u trsku položiti jaja, a iz larvi će u proljeće izaći od 1.400 do 2.000 mladih pčela.

Svake godine u kućicu dodajte pokoji novi snopić barske trske kako bi se pčelama povećao životni prostor. Estetske drvene kućice koje su ukras u svakom voćnjaku možete staviti i u veći pčelinjak od drveta, koji treba biti zaštićen sa sjeverne strane, utopljen i pokriven kako ne bi prokišnjavao. Važno je da pčelinjak, odnosno otvor kućica, bude okrenut prema jugu jer su pčele ranoranioci i na posao kreću ranom zorom, dok su temperature zraka još niske.

PČELA U DANU OPRAŠI 4.500 CVJETOVA

Po jednom hektaru voćnjaka dovoljno je postaviti četiri kućice sa solitarnim pčelama i sve će voćke biti oprašene.

'Voćka stara 80-ak godina u vrijeme cvatnje ima oko 45.000 cvjetova, a sve će te cvjetove za samo jedan dan oprašiti 10 solitarnih pčela. U periodu od ožujka do lipnja, solitarna pčela opraši i do četiri puta više cvjetova od pčele medarice. Solitarne pčele na posao oprašivanja kreću već i pri jutarnjoj temperaturi od +4 stupnja, dok medarice iz košnica izlaze tek kada je temperatura oko 12 ili 14 stupnjeva. Solitarne su pčele stoga idealne za maslinike, ali i za breskve, rane trešnje i sve voćke koje cvjetaju rano, dok su temperature zraka još niske', pojašnjava Špoljarić.

Dodaje da, zbog činjenice da pčele ne rade tijekom čitave godine, povrtlari koji uzgajaju povrće u plastenicima najčešće za oprašivanje uvoze bumbare iz inozemstva.

BUMBARI SU 'STOKA SITNOG ZUBA'

Zdenko Špehar, koji se bavi uzgojem rajčica u plasteniku, bumbare uvozi iz Nizozemske.

'Na carini bumbare tretiraju kao stoku sitnog zuba. Jedna košnica, u kojoj je 100-tinjak bumbara, sa carinom stoji između 800 i 1.700 kuna', kaže Špehar. Za razliku od solitarnih pčela, bumbari ne obnavljaju sami svoj roj, a kako im je životni vijek od četiri do šest tjedana, svakih mjesec i pol dana mora naručiti novih pet košnica 'zujavaca', što mu predstavlja nemali izdatak.

'Iako bi uštede povrtlarima bile velike, solitarne pčele zasad ne mogu zamijeniti uvozne bumbare jer ih ne možemo aktivirati da žive i rade primjerice u listopadu, dok bumbari rade tijekom čitave godine. U SAD-u začahurene pčele stavljaju u hladnjače, nakon čega se one aktiviraju, no ta metoda kod nas još nije zaživjela', pojašnjava Josip Špoljarić, dodajući da u Hrvatskoj ima čak devet vrsta bumbara koji bi se pak mogli uzgajati umjetnim putem za potrebe oprašivanja u domaćim plastenicima.