Mnoga pitanja oko tog spornog ugovora ostat će nerazjašnjena i nakon što ga potpiše ravnatelj HRT-a Goran Radman. Upravo je on još 29. svibnja članovima NO-a uputio primjerke ugovora i s oznakom 'izuzetne hitnosti' zatražio njihovu suglasnost na sjednici zakazanoj manje od 24 sata poslije toga prekršivši time odredbe Poslovnika HRT-a prema kojima se materijali NO-u šalju najmanje osam dana prije sjednice.

Budući da je Prijedlog ugovora o uvjetima korištenja autorskih glazbenih djela datiran sa 19. svibnja, zašto ga je ravnatelj HRT-a uputio NO-u tek neposredno uoči sjednice 30. lipnja zahtijevajući 'izuzetnu hitnost' u odlučivanju?! Danas, 23. lipnja, kada je napokon dobio suglasnost NO-a, vidimo da još nije kasno za zaključenje ugovora.

Je li članovima NO-a tada namjerno ostavio premalo vremena da pomnije prouče ugovorne stavke kako ne bi posumnjali u poštene i transparentne namjere uprave HRT-a pri preuzimanju milijunskih obveza prema HDS-u i to, prvi put dosad, za tri godine unaprijed? I to baš nakon što je Ministarstvo financija prije nepunih šest mjeseci najavilo daljnje rezanje parafiskalnih nameta, među kojima i smanjenje naknade HDS-u za korištenje autorskih i muzičkih prava.

Takva pretpostavka dodatno dobiva na težini ako se zna da je za ravnatelja HRT-a Radman došao upravo po preporuci predsjednika države Ive Josipovića, zasigurno najzaslužnijeg za zakonsko reguliranje zaštite autorskih i muzičkih prava u Hrvatskoj i potpisnika prvog ugovora tog tipa u svojstvu tajnika HDS-a s HRT-om 1992. godine.

Radman: Nema sukoba interesa

Na neka od ključnih pitanja što su ih članovi NO-a Mate Radeljić i Dražen Rajković uputili ravnatelju HRT-a kako bi razjasnili situaciju, Goran Radman nije jasno odgovorio čime je samo potpirio sumnje u pogodovanje HDS-u.

Tako je na Radeljićeva pitanja: 'Jesu li točni medijski napisi da g. Sruk živi u stanu nad kojim HDS ima hipoteku?' te 'smatra li g. Sruk da je u sukobu interesa?', Radman odgovorio kako 'gosp. Sruk nije ni u kakvom formalnopravnom odnosu s HDS ZAMP-om, pa tako i u vezi sa svojim stanom' te 'slijedom navoda iz točke 7., gosp. Sruk nije u sukobu interesa'.

Iz tih odgovora i dalje ostaje nepoznato postoji li hipoteka HDS-a nad stanom u kojem živi Boris Sruk, glavni pregovarač HRT-a s HDS-om, ne zna se niti smatra li on da je zbog toga u sukobu interesa, ali je evidentno što o tomu misli ravnatelj Radman, premda ga to nitko nije pitao.

Premda je Radeljić zatražio mišljenje Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, a potom i DORH-a zbog nejasnoća o ugovoru, s obje je adrese stigla odbijenica pod obrazloženjem da se o tomu nisu nadležni izjašnjavati. No Povjerenstvo je u dopisu dodalo i rečenicu: 'S obzirom na to da HRT obavlja djelatnost od javnog interesa, važno je da unutar svojih procedura donošenja odluka osigura najviši stupanj transparentnosti i deklariranja svih onih okolnosti koje bi mogle dovesti u sumnju da su na proces donošenja odluka utjecali ili mogli utjecati privatni interesi.'

Je li HRT 'osigurao najviši stupanj transparentnosti i deklariranja' tih okolnosti, razvidno je iz odgovora njegova ravnatelja, a jesu li 'na proces donošenja odluka mogli utjecati privatni interesi' Borisa Sruka da ga, primjerice, HDS ovrhom ne izbaci iz stana u kojem živi i u čije je uređenje uložio više od 400.000 kuna pa je pristao na ugovorne obveze štetne po interese HRT-a, možemo zaključiti iz odgovora na druga pitanja, posebice: 'Je li Ravnateljstvo pokušalo pregovarati o boljim uvjetima, kada i postoji li službena zabilješka o tomu?'.

Premda u odgovoru stoji da su imali 'niz sastanaka s predstavnicima HDS-ZAMP-a u pogledu Ugovora i svih drugih međusobnih odnosa', s HRT-a NO-u nije upućen niti jedan zapisnik ili zabilješka kojom se to dokazuje, ali su stigle neformalne informacije da takvih sastanaka uopće nije bilo i da je prijedlog ugovora načinjen u HDS-u prihvaćen i proslijeđen NO-u bez ikakve primjedbe.

Nije obrazloženo ni zašto se prvi put utvrđuje obveze plaćanja HRT-a u visini od jedan posto godišnjeg prihoda ostvarenog od marketinga, reklama, želja slušatelja i sl., kada se ta naknada prije nije plaćala?

Ipak nova prijava DORH-u!

Mnoge bi dvojbe članova NO-a, pa i javnosti, bile otklonjene da je ravnatelj HRT-a iz pregovora s HDS-om (ako ih je uopće bilo) isključio Borisa Sruka, jer tada ne bi bilo osnove za sumnje u pogodovanje HDS-u zbog zaštite njegovih osobnih interesa. I od samoga Sruka bilo bi mudro da je zatražio vlastito isključenje iz pregovora. Ne samo da se ništa od toga nije dogodilo, nego se s HRT-a jasno iznosi teza da sukoba interesa – nema.

Iako je član NO-a Mate Radeljić kolegama predložio da od Ravnateljstva zatraže dokumentaciju o tijeku pregovaračkog postupka, službene zabilješke o sastancima i protuprijedloge na ponudu HDS-a, to im danas nije predočeno i većinom glasova predstavnika saborske većine u NO-u ugovor je potvrđen. Stoga je Radeljić najavio podnošenje prijave DORH-u zbog sumnje u sukob interesa.

Premda smo još 2. lipnja HRT-u poslali molbu za razgovorom s Borisom Srukom ili makar za pismenim odgovorom na nekoliko ključnih pitanja, do danas nismo dobili odgovore.

Dragan Zelić iz GONG-a smatra da se upravo na tom slučaju vidi ne samo da u društvu ne postoje nadležna tijela za utvrđivanje postojanje sukoba interesa osoba koje nisu dužnosnici – a jedino sumnju u njihov sukob interesa utvrđuje Povjerenstvo – nego i da HRT nema izgrađen sustav nadzora sukoba interesa.

Josip Kregar, stručnjak za sukob interesa i sveučilišni profesor, smatra pak da NO ne bi niti trebao davati suglasnost za sklapanje ugovora (što je utvrđeno Zakonom o HRT-u za sve poslove vrjednije od deset milijuna kuna), nego bi za to trebala biti odgovora jedino uprava HRT-a. Odgovornost za odluke uprave snosi sam ravnatelj Radman pa bi eventualan sukob interesa njegova kolege Sruka bio posve nevažan.