U dosad neviđenim okršajima ukrajinskih građana i policije zbog 'diktatorskih zakona' koji su stupili na snagu u srijedu, u Kijevu je poginulo najmanje dvoje, a prema najnovijim tvrdnjama oporbe, troje ljudi. Ozlijeđene su stotine, možda i tisuće ljudi
Vlada je potvrdila pogibiju dvoje građana, i to od vatrenog oružja. No policija tvrdi da nije koristila vatreno oružje.
Suočena s višemjesečnim prosvjedima stotina tisuća ljudi u Kijevu, vlast predsjednika Viktora Janukoviča donijela je zakon sličan onome u Rusiji, koji zabranjuje i strogo kažnjava sudionike nedozvoljenih mitinga. Zakon je stupio na snagu u srijedu, no prosvjednici, među kojima su i vođe najvećih oporbenih stranaka, ne odstupaju, a mediji emitiraju slike užasnog nasilja s obje strane.
Novinari s lica mjesta javljaju da po gradskom centru djeluju snajperi s gumenim mecima; nije jasno po čijoj naredbi. Napadima su izloženi i novinari koji izvještavaju s Majdana, centralnog trga i drugih lokacija kijevskog središta.
Prema podacima policije, ranjeno je preko 100 građana i skoro dvjesto policajaca. Oporba je jučer tvrdila da je ozlijeđeno 1.500 demonstranata. Službeno je uhićeno 50 ljudi.
Lideri oporbe upozoravaju da sve teže kontroliraju prosvjedničku masu koja se rasplamsavanjem nasilja sve više radikalizira. Spominje se i provokativno djelovanje nove, zasad nepoznate ultranacionalističke skupine 'Desni sektor'. Predsjednik stranke Udar Vitalij Kličko (bivši boksački šampion) izjavio je da strahuje od izbijanja građanskog rata, ali ustraje na zahtjevu da aktualna vlast podnese ostavku i raspiše prijevremene izbore.
Predsjednik republike Viktor Janukovič šalje miroljubive poruke i poziva na vraćanje prosvjeda u normalne okvire, no premijer Mikola Azarov nazvao je prosvjednike teroristima koji bacaju molotovljeve koktele.
Specijalna policija Berkut navodno je uništila prosvjednički kamp na Majdanu te trenutačno pokušava isprazniti trg i okolne ulice od prosvjednika, koji najavljuju novo veliko okupljanje u 18 sati navečer. Ukrajina nije vidjela ovakvo nasilje od osamostaljenja. Čak ni 2004/2005. godine, kada se događala tzv. Narančasta revolucija, nije bilo ni izbliza ovakvih stradanja.
Nezadovoljstvo dijela građana - ponajviše onih iz zapadnog dijela zemlje, buknulo je u studenome prošle godine, kada je vlada iznenada objavila da odustaje od već pripremljenog potpisivanja trgovinskog sporazuma s Europskom unijom i da će primiti stabilizacijski kredit od Rusije te ostati u njezinoj zoni utjecaja.
