Konopljari stavljaju naglasak na izuzimanje sorti konoplje sa sadržajem THC-a manjim od 0,2 posto, a koje su na Europskoj sortnoj listi iz nadležnosti Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, omogućavanje uzgoja svih sorti konoplje za potrebe hrvatskog zdravstvenog sustava te za izvoz i stavljanje pod kontrolu novih psihoaktivnih supstanci, takozvanih legalnih droga.

'Apeliramo na Hrvatski sabor i Vladu da podrže ovaj prijedlog u interesu bržeg gospodarskog rasta Hrvatske i javnog zdravstva. Nadamo se da će ova Vlada, za razliku od prethodne tri, imati sluha za probleme s kojima se susreću uzgajivači i prerađivači konoplje, a jedini odgovor koji smo dobili je mišljenje ministra poljoprivrede Davora Romića izneseno u zadnjim danima mandata', ističu u zajedničkom priopćenju koje potpisuju čelnici dviju udruga, Ratko Martinović iz Medicinske konoplje i Gordan Masnjak iz Kronoplje.

Prema trenutno važećem Zakonu o suzbijanju zlouporabe droga, objašnjavaju u udrugama, moguće je uzgajati opijumski mak za proizvodnju morfija, dok je uzgoj konoplje za potrebe farmaceutske industrije i hrvatskog zdravstvenog sustava nelegalan. Ističu kako je sporost zakonodavca dovela do činjenice da se pripravak od konoplje koji je trenutno dostupan u ljekarnama uvozi iz Kanade.

Crno tržište glavni izvor lijeka za većinu oboljelih

'Prema našim saznanjima, crno tržište je još uvijek glavni izvor lijeka za veliku većinu oboljelih', upozoravaju hrvatski konopljari, a razloge tomu sažimaju na nevoljkost liječnika da propisuju preparate na bazi konoplje, i to najčešće zbog  osobnih predrasuda liječnika i profesionalnu neinformiranost, preusku listu indikacija za koje se propisuju pripavci od konoplje te cijenu pripravaka.

'Gram aktivne tvari u kanadskom ekstraktu košta 5600 kuna dok je u ekstraktu s crnog tržišta oko 400 kuna. Takva je razlika u cijeni odraz trenutne situacije na svjetskom tržištu jer je proizvodnja ekstrakta s potrebnim certifikatima u povojima. Posljedica takve situacije su nerazumne cijene pripravaka koji se legalno distribuiraju, ali i prilika domaćim farmaceutskim tvrtkama. Prije svega potrebno je donijeti zakonodavni okvir kojim bi se omogućila proizvodnja ljekovite biljne sirovine i pripravaka na bazi konoplje', ističu uzgajivači. 

Konopljari drže da se promjene zakona trebaju donijeti što je prije moguće kako bi bilo dovoljno vremena za izradu pratećih pravilnika, ali i da prerađivači industrijske konoplje ne izgube ovu sezonu.

Dok prijedlog zakona koji se nalazi u saborskoj proceduri smatraju odličnim za uzgajivače jer su sorte dopuštene za uzgoj ograničene na sortnu listu EU-e, znanstvenicima koji žele razvijati nove sorte industrijske konoplje, na ide 'na ruku' jer bi u tom slučaju morali, ističu u svojem objašnjenju konopljarske udruge, prekršiti zakon ili povrijediti nečije intelektualno vlasništvo.

'Postoji velik broj sorti, uključujući i divlje koje imaju relativno mali sadržaj THC-a, a nisu na sortnoj listi. Upravo one predstavljaju genetski bazen za razvoj novih sorti konoplje i registraciju na sortnu listu EU. Prijedlogom izmjena i dopuna predviđena je mogućnost uzgoja konoplje u znanstvenoistraživačke svrhe, uz dozvolu Ministarstva zdravstva, međutim to se odnosi na sve sorte konoplje bez obzira na sadržaj THC-a', navode u svojem stavu udruge kojega su proslijedili na adresu Vlade, Sabora te ministarstva zdravstva, poljoprivrede i gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Djelatnost oplemenjivanja sorti, smatraju konopljari, potrebno je staviti pod nadležnost Ministarstva poljoprivrede jer bi sadržaj THC-a od jedan posto oplemenjivačima garantirao izuzetno širok spektar sorti roditelja što je temelj ove djelatnosti.

Oplemenjivanje sorti konoplje u Hrvatskoj ne postoji

'U Hrvatskoj djeluju mnogi znanstvenici koji se bave oplemenjivanjem sorti i postižu zavidne rezultate, ali zbog ograničavajućeg zakonodavnog okvira, oplemenjivanje sorti konoplje u Hrvatskoj ne postoji, dok se u državama iz okruženja, primjerice Srbiji, postižu značajni rezultati na tom polju. Oplemenjivanje sorti je izuzetno lukrativna znanstvenogospodarska djelatnost koja nikako ne smije biti zanemarena u novom Zakonu', poručuju konopljari u svojem pismu.

Hrvatska se prošle godine s gotovo 2000 hektara i 149 uzgajivača konoplje svrstala među prvih pet država EU-a, dok je prije pet godina brojala svega 12 uzgajivača na 106 hektara.