Premijer Andrej Plenković izjavio je u petak da je rast BDP-a u trećem tromjesečju na tragu vladinih procjena te istaknuo da je to drugi najveći rast u EU-u među 22 zemlje koje su objavile taj podatak
'Sve to je na tragu naših procjena kao vlade da bi rast BDP-a ove godine trebao biti oko 5,7 posto ukupno. Ovakav rast za treći kvartal, s obzirom da je treći kvartal i lani bio dobar, zasigurno je ohrabrenje funkcioniranju hrvatskog gospodarstva', rekao je Plenković koji je sudjelovao na forumu hrvatskih manjina u organizaciji Hrvatske matice iseljenika.
Na opasku da je u trećem kvartalu BDP ipak pao u odnosu na drugi, kazao je kako je sjajno da je Hrvatska za sada od 22 zemlje koje su objavile podatke rasta BDP-a u drugom tromjesečju, na drugom mjestu, jer veći rast od 5,4 posto ima jedino Cipar. 'Rezultati su na tragu našim procjena i to je komparativno gledano visok rast BDP-a u trećem kvartalu', rekao je premijer.
DZS je u petak objavio prvu procjenu prema kojoj je BDP u trećem kvartalu porastao 5,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je sporiji rast nego u prethodnom tromjesečju, kada je BDP porastao 8,7 posto, no to je već šesti kvartal zaredom kako se gospodarstvo oporavlja od koronakrize. Rast BDP-a u trećem tromjesečju zahvaljuje se rastu svih sastavnica BDP-a, od osobne potrošnje do izvoza i investicija.
Zahvalivši poduzetnicima na doprinosu rastu BDP-a, Plenković je podsjetio na vladine mjere pomoći građanima i gospodarstvu.
'Smanjili smo troškove energenata i učinili baš onaj napor koji nam je u ovakvom kontekstu bitan, s obzirom na najave usporavanja globalne ekonomije u 2023. godini, rekao je Plenković.
'Kada to stavimo u kontekst skorog članstva u europodručju i šengenskom području', dodao je, 'uz najveći investicijski rejting koji Hrvatska ima otkad se mjeri, možemo reći da u novu godinu unatoč brojnim izazovima ulazimo snažni i sigurni u sebe da možemo zajednički prebroditi krize, osigurati gospodarski rast, očuvati socijalnu koheziju i ostaviti prostora za snažne mjere pomoći onima kojima će biti potrebne u idućoj godini'.
Obuka Ukrajinaca
Komentirajući stav predsjednika Zorana Milanovića i oporbe o obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj, rekao je da je EU donijela odluku da se osnuje EU misija vojne pomoći Ukrajini.
'Osnovala se misija, nije se dogovorila neka vježba koja će trajati dva tjedna ili mjesec dana. Misija će trajati, s političkim cljem da se zemlji koja je žrtva agresije sustavno pomaže od strane EU-a čija je Hrvatska članica već devet i pol godina', kazao je Plenković.
'Ovo je doslovno politički očaj predsjednika i njegovih političkih jataka u Saboru koji se nemaju hrabrosti izjasniti, ne mogu reći 'ne', pa su se uhvatili pravnih smicalica koje ne postoje', kazao je. Dodao je da bi pravi problem bio kad bi Vlada odlučivala bez Sabora. 'Oporba mora objasniti svoju poziciju', poručio je, napominjući da kalkulanti sami sebi političke štete.
'Ovo je vojna misija potpore Ukrajini koja sadrži i obuku, ali nije misija vojne vježbe. Stvari su sasvim jasne, stav Vlade je politički konzistentan i koristan za Hrvatsku', kazao je, dodajući da su sve drugo nevjerojatni izgovori.
'Ako bude 101 glas u Saboru, bit će - ako ne bude, to je blam za one koji će biti protiv', zaključio je.
O rastu dužnosničkih plaća
Plenković je ocijenio demagogijom prijedloge da se smanje koeficijenti za izračun plaća državnim dužnosnicima kako im ne bi rasle, slijedom rasta plaća državnih dužnosnika nakon izjednačavanja njihove osnovice s državnim službenicima. Budući da su u Sabor upućene izmjene zakona kojima se propisuje jedinstvena osnovica za plaće državnih dužnosnika i državnih službenika, plaće državnih dužnosnika će porasti jer je osnovica državnih službenika povećana nakon dogovora Vlade sa sindikatima.
Novinari su pitali kakva se poruka time šalje i nije li trebalo smanjiti koeficijente dužnosnicima, kako im plaće ne bi rasle.
'Raspravljali smo o tome i ja sam jednostavno rekao, i svi skupa na Vladi, da je dosta s tom demagogijom. Mislim da ovako usklađivanje osnovice, koja ide za sve državne službenike, može ići i prema dužnosnicima i točka. Hoćemo li mi biti predmet kritika, hoće li se naslađivati neki mediji da smo povećali plaću - OK. Ali, to je tako', poručio je.
Izmjenama zakona predlaže se da osnovica za plaće kako bude rasla službenicima, raste i dužnosnicima, rekao je Plenković i najavio kako će od ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice tražiti da održi konferenciju za novinare i "malo rastumači te osnovice".
'Ta situacija s osnovicom i plaćama dužnosnika već je dugo na dnevnom redu, a nitko se to ne usudi mijenjati. Jer, naravno, u Hrvatskoj bi bilo najgore od najgorega da povećate plaće dužnosnicima dok ste na vlasti', prokomentirao je Plenković.
Podsjetio je kako je njegova Vlada povećala plaće službenicima za više od 30 posto pa se, ustvrdio je, događa da su plaće službenika po pojedinim ministarstvima veće nego plaće čelnika tih tijela, to jest ministara. 'Ne kažem da ti ljudi ne rade i ne zavrjeđuje tu plaću, ali to nije normalno. Niti je to normalno, niti je dobro', ustvrdio je.
Upitan kada će se ići u izmjene izbornoga zakona vezane uz izborne jedinice, Plenković je odgovorio - 'kad dođe vrijeme, kad mi procijenimo'.