Stanje s obnovom, ali i osnivanje Organizacijskog odbora za obilježavanje Dana pobjede u Kninu neke su od točaka sjednice Vlade na kojoj se uvodno obratio premijer Andrej Plenković
Plenković se na početku zahvalio potpredsjedniku Vlade Tomi Medvedu na postizanju dogovora oko privremenog rješenja za VSOA-u. 'Pozicija Vlade je i dalje čvrsto na Miji Validžiću sa svim kompetencijama koje ima u karijeri. S te pozicije vodit će se razgovori u sljedećim tjednima s Uredom predsjednika', kazao je.
Plenković se osvrnuo na posjete dalmatinskim gradovima ovaj tjedan - Splitu, Šibeniku, Zadru.
Podsjetio je na godišnjicu genocida u Srebrenici. 'U Saboru smo obilježili dan sjećanja, izražavamo pijetet prema žrtvama i sućut obiteljima', rekao je premijer.
'Sutra je u Hrvatskoj slovenski premijer Golob, njegov prvi službeni posjet. Potpisat ćemo dva sporazuma', najavio je Plenković.
'Tema koja je zaokupirala javnost je prodaja viškova plina koje je HEP otkupio od INA-e, a onda pustio u sustav Plinacra. O tome će biti više riječi na Odboru za gospodarstvo, gdje će biti ministar Filipović, čelni čovjek HEP-a, te čelni ljudi Plinacro-a, HROTA-e. Cilj je da se rasvijetle sve okolnosti koja su nastale. Međutim, iskoristio bi priliku da ponovimo bit politike vlade. Energetska kriza izazvana je agresijom Rusije na Ukrajinu, ta agresija prouzročila je tragediju za ukrajinski narod, i imala je enormne ekonomske, energetske, prehrambene posljedice na mnoge države. To se manifestiralo ponajprije u brzom i enormnom rastu cijena energenata, prije svega rastu cijena plina, pa onda i struje i naftnih derivata. Politika Vlade, koja je i kroz pandemiju imala za cilj očuvati socijalnu koheziju i spriječiti socojalnu frakturu i u tome je u potpunosti uspjela, imala je za cilj dva elementa - da cijena energenata bude priuštiva građanima, i drugo da osiguramo sigurnost opskrbe energentima', kazao je Plenković.
Kazao je da su svi koristili subvencionirane cijene plina. 'Mi smo prije godinu dana imali vapaj oporbe da hrvatski plin ne smije ići u Mađarsku, sjećate se gromoglasnog nastojanja opozicije da optuži Vladu. S ciljem europske politike osiguranja plana, osigurali smo da se podzemno skladište plina Okoli napuni na vrijeme. Politika osiguranja dovoljnih zaliha plina je bila vođena logikom da u bilo kojem trenutku može oći do a)problema s plinovodima i b)da se plin iz Rusije na šalje dalje.', nastavio je.
'U tom kontekstu važnu ulogu je imao HEP, koji je bio instrument državne politike. Zahvaljujući tome došlo je do punjenja zaliha i osiguranja plina za ona kućanstva koji ga u protivnom ne bi ni imali. Dobro je da smo osigurali dovoljne zalihe plina i za iduću sezonu grijanja i imamo situaciju da je došlo do otpuštanja viškova plina u lipnju. U trenutku kada je Vlada obaviještena, izmjenila je uredbu i ukinula obvezu da HEP otkupljuje plin od INA-e', kazao je premijer.
'Mi ćemo do kraja na temelju izvješća analizirati ovu situaciju, održat će se saborska rasprava, želimo da rasvijetlimo situaciju do kraja i onda ako treba, da donesemo odluke. Ali da pritom budemo svjesni da je zahvaljujući našim odlukama HEP nabavljao plin po puno povoljnijoj cijeni nego što bi to bilo da ga je nabavljao u vrijeme energetske krize po tržišnim cijenama i da je zbog ovih nekoliko odstupanja, koja su predstavila određeni iznos sredstava, došlo do situacije u lipnju koju ćemo temeljito analizirati i vidjeti zbog čega je do toga došlo, kako je do toga došlo i što ćemo učiniti u vremenu koje je pred nama. Cijela situacija nema nikakav efekt na građane, cijena plina i struje im je i dalje ista. A ukupan plus u vođenju energetske krize je bio takav da smo osigurali da i HEP prođe puno bolje nego što bi prošao da nije bilo odluka Vlade', kazao je Plenković.
Vlada je na sjednici donijela odluku o osnivanju Organizacijskog odbora za obilježavanje Dana pobjede u Kninu, a za koordinatora je određen Darko Nekić, državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja.
Vlada umanjila plaću štrajkašima u pravosuđu
Vlada je donijela odluku o umanjenju plaće i dodataka na plaću državnim službenicima i namještenicima za vrijeme sudjelovanja u štrajku. Radi se o štrajku službenika u pravosudnim tijelima. 'U navedenom razdoblju s predstavnicima sindkata održano je 5 sastanaka na kojima se pokušao pronaći dogovor', kazao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.
Pobrojao je što je Vlada sve ponudila, pa i sporazum, kojeg su sindikati odbili. 'Predloženi sporazum iskorak je Vlade u jačanju dijaloga unatoč činjenici da navedeni sindikat nije reprezentativni sindikat', dodao je.
'Službenicima u pravosuđu u srpnju je isplaćena puna plaća s uvećanim dodatkom temeljem odluka Vlade, čime je prosječna plaća u pravosuđu povećana za 15 posto. Plaće službenika i namještenika u pravosuđu su u protekle 4 godine porasle u četiri intervala - 2019., 2020 dva puta te 2023. Uz ta povećanja koeficijenata u četiri intervala, osnovica za izračun plaće je porasla za 33 posto. Primjerice, od 2018. do 2023. koeficijent zapisničara porastao je za 34,8 posto, odnosno 330 eura, a u ovom sporazumu kojeg je vlada predložila plaća zapisničara bi iznosila 1000 eura neto', kazao je Malenica.
'Obzirom da u zahtjevu sindikata stoji ultimatum da se plaće samo navedenoj kategoriji službenika i namještenika moraju povećati odmah te da predstavnici sindikata nisu spremni nastaviti dijalog, Vlada predlaže odluku o umanjenju plaće za vrijeme sudjelovanja u štrajku. Uplaćivati će im se obavezni doprinosi, a plaća i dodaci na plaću razmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku počevši od 17. srpnja', kazao je Malenica.
'Podsjećam da je veliki dogovor postignut s reprezentativnim sindikatima javnih i državnih službi prije nekoliko tjedana i da je omogućio da s privremenim dodatkom i povećanjem bez presedana, povećanje koje omogućuje da se premosti situacija do donošenaj novog zakona. Riječ je o zajedničkom dogovoru Vlade i sindikata. Naš apel svo ovo vrijeme i strpljivost je išla da se pronađe razumno rješenje u kontekstu svih povećanja o kojima je ministar govorio. Poreznim izmjenama ćemo dodatno omogućiti povećanje plaće svim službenicima i namještenicima o kojima je riječ', dodao je premijer Plenković.
'Apeliramo da se ljudi vrate na posao i da sudstvo može normalno funkcionirati. Zbog toga donosimo ovu odluku kako bi osigurali funkcionalnost pravosuđa. Ostajemo otvoreni za dijalog', dodao je.