Već i prije same rasprave, nekoliko je zastupnika zatražilo stanke. Među njima i Davor Dretar iz Domovinskog pokreta, koji se osvrnuo na obvezu liječnika da prijave zdravstveno stanje.

'Treba vratiti prijedlog na doradu. U Hrvatskoj imamo brojnu braniteljsku populaciju koja zbog PTSP-a od kojeg boluju prima određene farmako-terapije koje bi liječnike mogle navesti da zatraže od MUP-a oduzimanje vozačke dozvole', kazao je Dretar.

'Vladajuća svita uopće ne poštuje mišjenje struke, liječničkih i udruga pacijenata te oporbe. Uzalud javno savjetovanje i tematska sjednica, mi šumom, vi drumom. Ovime se neće poboljšati sigurnost na cestama, a ugrozit će se zdravstveni sustav. Tragikomično je da policija i pravosuđe ne mogu riješiti problem prevelikog broja nesreća na cestama, nego bi ga sada trebali riješavati obiteljski liječnici', poručila je SDP-ova Andreja Marić, zatraživši stanku.

'Zanima me tko želi biti obiteljski liječnik koji će drukati svoje pacijente prema policiji', upitao se Dario Zurovec iz Fokusa. Upozorio je da ćemo umjesto rješavanja jednog problema, 'stvoriti 10 novih'. Također je upozorio da ovakav zakon može dovesti i do daljnjeg odlaska liječnika iz Hrvatske.

Slične kritike stigle su i od Zvornimira Troskota iz Mosta. 'Ovim zakonom liječnici će postati špijuni i dolaziti u koaliziju s liječničkom tajnom', rekao je. Poručio je da su vladajući zakonom 'cijelu odgovornost svalili na liječnike obiteljske medicine.'

'Danas ste svi dušebrižnici liječnika, a pitam se što biste napravili da se vama dogodilo kao jednom gospodinu Marijanu kojeg je auto s leđa pregazio kad je vozač imao napad epilepsije, koji nikome nije bio prijavljen. Može vas sve skupa biti sram. On je danas pokojni', replicirao je Hrvoje Zekanović.

'Vas može biti sram jer nemate pojma što piše u zakonu. Jedno je epilepsija i kronična stanja, drugo su privremena stanja', odgovorila mu je Andreja Marić.

Nakon zahtjeva za stankom detalje izmjena zakona objasnio je državni tajnik Žarko Katić. 'Osnovni cilj je smanjiti broj nesreća i stradavanja u njima. Prometne nesreće su veliko zlo suvremenog svijeta i moramo učiniti sve kako bi ih smanjili. Ovim izmjenama želimo utjecati i na svijest sudionika u prometu', kazao je Katić.

Kazao je da se broj stradalih u nesrećama znantno smanjio od 1990. kada je smrtno stradalih bilo 1360, a lani je bilo 293.

Prema izmjenama zakona, o zdravstvenim sposobnostima vozača odlučivali bi obiteljski liječnici koji imaju uvid u zdravstveno stanje i potrošnju lijekova svojih pacijenata te bi bili dužni prijaviti policiji ako su ugrožene vozačke sposobnosti. Velik broj hrvatskih građana mogao bi ostati bez vozačke dozvole, a u tešku situaciju dovelo bi se i oko 2500 obiteljskih liječnika, upozorila je Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) te pozvala saborske zastupnike da reagiraju. Primjenom zakona liječnici bi postali izloženi i prekršajnom postupku ako ne postupe po zakonu, odnosno prijave pacijente MUP-u .

'I važećim odredbama je propisano da svi liječnici imaju obvezu dostavljati MUP-u obavijesti o promjeni zdravstvenog stanja. Ova izmjena je uvedena kako bi se izbjeglo slanje vozača na izvanredni pregled zbog privremenih stanja u kraćem trajanju. Nikakva nova obveza liječnicima nije uvedena', poručio je Katić u izlaganju.

Zakonskim izmjenama također se kazna za brzinu neprilagođenu uvjetima na cesti povećava s 500 na 1000 kuna, te regulira sudjelovanje u prometu osobnih prijevoznih sredstava, kao što su električni romobili, električni monocikli, segwayi i slično. Novost je i što će se prolazak pod “rotirkama” osim Hitnoj pomoći, vatrogascima i policiji omogućava i vozilima Hrvatskog crvenog križa, HGSS, sucima, državnim odvjetnicima te veterinarima u Hitnoj službi.

Nakon izlaganja Katića, nanizale su se replike. SDP-ova Andreja Marić upitala je, kroz primejer, tko će biti odgovoran ako nesreću izazove osoba koja je doživjela hipoglikemiju, unatoč tome što je rizik za hipoglikemiju nakon uvođenja novog lijeka bio nizak. Katić je pojasnio da će se detalji o privremenoj neposobnosti riješiti pravilnikom, a da će odluke o lijekovima doniejti liječnici.

'Jeste li svjesni da ćete ovim zakonom povećati broj suicida hrvatskih branitelja? Jer će te oduzimati vozačke dozvole braniteljima s PTSP-om koji piju lijekove?', upitao je Stipo Mlinarić iz Domovinskog pokreta, na što mu je Katić odgovorio da je zakon dobio pozitivno mišljenje Ministarstva branitelja.

'Ovdje se ne radi o oduzimanju sloboda, nego o spašavanju ljudskih života. Ako će ovo biti više posla za liječnike, morate ih ekipirati ili sve prebaciti na medicinu rada', kazao je Zekanović.

Troskot je u replici ponovio da se ovim zakonom stvara 'špijunska mreža' liječnika. 'Zdravstvene udruge vam pripremaju ustavnu tužbu', kazao je. 'Nemojmo biti opsjednuti špijunima, pravilnik nismo mogli donijeti prije zakona. Što se tiče tužbe, ona je omogućena svim državljanima ove zemlje', kazao je Katić.

Miroslavu Škori zapelo je za uho nešto drugo u zakonu. 'Kaže se da će se sa 500 kuna kazniti biciklist koji se ne kreće desnom stranom. Kaže se i da će jahač biti kažnjen sa 300 kuna ako se ne kreće desnom stranom. Smatrate li da su konji manje opasni od bicikala i da je imovinko stanje biciklista bolje od imovinskog stanja jahača?', upitao je državnog tajnika.

'I bicikl i konj su jednako opasni, odnosno opasni su onoliko koliko je opasan njihov vozač ili jahač', odgovorio je Katić.

Davor Ivo Stier u replici je upozorio na amandman Odbora za zakonodavstvo prema kojem obveze za liječnike da prijavljuju neposobnost neće stupiti na snagu dok se ne donese pravilnik. 'Nadam se da će taj amandman biti prihvaćen', kazao je.