Već na početku glasanja zastupnici su odobrili mirovanje mandata Rade Borić iz Nove ljevice, koju će u Saboru mijenjati Ivana Kekin. Nova zastupnica odmah je i prisegnula.

Iako je davanje prisege prošlo lako, već na prvom Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata stigao je zahtjev za stankom.

'Mnogi zakoni uvode praksu da se ozakonjuje bezakonje. Nešto što je bilo u ingerenciji Zavoda za vještačenje prebacuje se kao praksa i nadležnost ministra Medveda. Da netko dođe ministru Medvedu nakon 25 godina i kaže da bi bio vojni invalid i da mu to ministar sredi, onda je to korupcija. No ako zakon kaže da ide Medvedu, a ne Zavodu za vještačenje, onda to nije korupcija', poručila je Katarina Peović iz Radničke fronte.

Nakon što su odbijeni amandmani zastupnici su većinom glasova podržali izmjene Zakona o hrvatskim braniteljima.

No pravu buru izazvalo je glasanje o Zakonu o civilnim stradalnicima Domovinskog rata. 'Ovaj zakon trebao je biti odavno donesen. Ovim zakonom dao sam amandman da obavežemo Vladu da izađe registar agresora na RH. O tim amandmanima sada ćemo glasati, prihvatite te amandmane. Svi stradalnici zaslužuju odštetu, ali da se četnici i okupatori provuku jer nemamo registar agresora...', rekao je Mostov Miro Bulj, zatraživši stanku.

Stanku je zatražio i Željko Sačić iz Hrvatskih suverenista. 'Ostaje čitav niz dvojbi i najvažnije je da ovaj zakon čitav teret Domovinskog rata svaljuje na leđa hrvatskih poreznih obveznika. Agresor nije platio ništa', rekao je Sačić.

Ante Prkačin iz Domovinskog pokreta također je zatražio stanku, ali se obratio izravno HDZ-ovom zastupniku Josipu Đakiću. 'Čemu ona stilska i pjesnička figura za vrijeme polemike za kolegu Mlinarića? To nije za ispriku, to je nož u srce. Pitam se kakav je vaš ratni put', upitao je Prkačin.

'Pitanje o mom ratnom putu - bio sam dva puta ranjen i živ sam. Mene se ne treba pitati. Nemojte biti u zabludi da se bojim vaših objeda, morate se bojati svojih nekih stvari koje će izaći na vidjelo', odgovorio je i Đakić Prkačinu.

Stanku je zatražila SDSS-ova Dragana Jeckov. 'Mnogi kažu da je ovaj zakon Draganin i Miloradov. Da je to tako, ovim zakonom bile bi obuhvaćene obitelji nasilno odvedenih ljudi u Vukovaru prije izbijanja rata, civilni stradalnici koji su bili u kolonama i civilni stradalnici koji su bili u logorima diljem RH', poručila je Jeckov.

'Kada govorimo o civilnim žrtvama, ne smijemo ih dijeliti, ali moramo znati da su one nastale zbog velikosrpske četničke agresije', javio se Bulj za povredu Poslovnika.

'Gospođo Dragana Jeckov, prvo se konzultirajte o tome tko je agresor, a tko je žrtva od 1991. do 1995. Rat u Vukovaru je počeo masakrom policajca u Borovu selu', poručio je Stipo Mlinarić.

Nakon što su odbijeni svi oporbeni amandmani Sabor je sa 107 glasova za, 16 protiv i pet suzdržanih izglasao Zakon o civilnim stradalnicima Domovinskog rata.

Zakonom o civilnim stradalnicima Domovinskog rata otvoren je rok za podnošenje zahtjeva za priznavanje statusa civilnog invalida rata po osnovi oštećenja organizma nastalog zbog bolesti dobivene ili pogoršane pod okolnostima u vezi s Domovinskom ratom. Članovi obitelji nestalih civila u Domovinskom ratu koji još nisu rješenjem općinskog suda proglašeni umrlim, moći će ostvariti prava po tom zakonu i prije proglašenja nestale osobe umrlom. Omogućeno je korištenje obiteljske invalidnine članovima obitelji koji to dosad nisu mogli zbog mirovine, radnog odnosa, registriranog obrta ili dobne granice. Zakonom je predviđena uspostava Evidencije civilnih stradalnika iz Domovinskog rata.

Jednoglasno, sa 124 glasa za, zastupnici su podržali izmjene Kaznenog zakona, kojima će se ubuduće spolno uznemiravanje goniti po službenoj dužnosti. Izmjene i dopune rezultirat će nezastarijevanjem kaznenog progona za teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta. Predložene izmjene Kaznenog zakona proširuju katalog kaznenih djela novom inkriminacijom zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja te proširuju kaznenopravnu zaštitu zajamčenu djeci i na druge kategorije ranjivih osoba, uz preciznije propisivanje radnje počinjenja kaznenog djela.

Većinom glasova donesen je i Zakon o gospodarenju otpadom. Njime se donose novi ciljevi povećanja odvajanja i recikliranja otpada i smanjenja odlaganja otpada do 2035. godine te se zabranjuje stavljanje na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda (primjerice štapići, slamke, pribor za jelo i sl.) i plastičnih vrećica za nošenje debljine manje od 50 mikrometara, uz izuzetak vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje.

Zastupnici su prihvatili i izvještaj o sastancima Europskog vijeća koje je podnio premijer Andrej Plenković. Most je zatražio da se izglasa i zaključak kojim se Vlada obvezuje da u budućim odlukama vezanim uz cijepljenje uzme u obzir rezoluciju Vijeća Europa koja između ostalog govori da se mora osigurati to da građani budu informirani da cijepljenje nije obavezno. Takav Mostov zaključak je odbijen.

Zastupnici su većinom glasova razriješili i Kazimira Bačića s mjesta glavnog ravnatelja HRT-a te za vršitelja dužnosti imenovali Renata Kunića.

Arsen Bauk iz SDP-a predložio je zaključak kojim se obvezuje Kunić da povuče sve tužbe protiv novinara HRT-a, koje je podnio Bačić kao ravnatelj televizije. Vladajuća većina odbila je takav zaključak.

Zahvaljujući glasovima vladajuće većine, odbijeno je i osnivanje istražnog povjerenstva o poslijeratnoj obnovi.

Zastupnici su gotovo jednoglasno skinuli imunitet Vinku Grgiću na zahtjev europskog javnog tužitelja.

Glasanjem su i završili proljetno zasjedanje. Naime, prema Ustavu, Sabor zasjeda do 15. srpnja, a u klupe se zastupnici vraćaju nakon 15. rujna.

'Želim vam dobro zdravlje i da se vidimo u ustavnim rokovima. Ako bude potrebno, bit će izvanredna sjednica. Zasad nema naznaka, ali nikad se ne zna', poručio je zastupnicima na kraju Jandroković.