Više od stotinu originalnih dokumenata neprocjenjive vrijednosti koji se već četiri stoljeća čuvaju u tajnom vatikanskom arhivu u Rimu od ove će srijede po prvi puta u povijesti napustiti njegove strogo čuvane zidine i biti izloženo javnosti u sklopu izložbe organizirane u Kapitolskim muzejima u Rimu povodom 400. obljetnice osnutka tog arhiva u njegovom sadašnjem obliku
Izložba "Lux in arcana - The Vatican Secret Archive reveals itself" (svjetlo u tajnama - razotkrivanje tajnog vatikanskog arhiva), koja se 29. veljače otvara u jednom od muzeja na rimskom trgu Piazza del Campidoglio, ima za cilj baciti novo svjetlo na neke od najznačajnijih tajnih dokumenata, pisama i državničkih spisa, stoljećima ljubomorno čuvanih u arhivu koji je 1612. osnova papa Pavao V Borghese
To je vjerojatno i posljednji put da ti vrijedni dokumenti koji su stoljećima golicali maštu povjesničara i znatiželjnika napuštaju sigurnost vatikanske Apostolske palače i njezina strogo čuvanog podzemnog spremišta, gdje već 400 godina leže pohranjeni u posebnim klimatskim uvjetima.
Riječ je o dokumentima neprocjenjive vrijednosti koji datiraju unatrag više od tisuću godina, od osmog stoljeća do danas. Kao neki od najspektakularnijih među njima najavljeni su dokument koji je pod pritiskom crkvenih vlasti potpisao Galileo Galilei 22. lipnja 1663. kojim poriče svoju tvrdnju da je Sunce, a ne Zemlja, centar svemira, te 60 metara dugačak spis sa suđenja vitezovima templarima iz 1308., ali i brojni drugi dokumenti koji se odnose na niz povijesno važnih likova poput Martina Luthera i Henrika VIII, te njegove kćeri Marije I Tudor
Kao jedan od zanimljivijih eksponata navodi se pismo koje je Marija Stuart, vladarica Škotske napisala na francuskom jeziku papi Sikstu V nekoliko tjedana prije smaknuća zbog navodnog sudjelovanja u zavjeri za ubojstvo Elizabete I, a među izlošcima će se naći i molba upućena papi za ponišenje braka Henrika VIII i Katarine Aragonske.
Jedan od neobičnijih dokumenata je i pismo pisano na svili iz 1650. kineske carice majke Wang papi Inocentu X, koja se preobratila na katoličanstvo i uzela kršćansko ime Helena. Izložba će otkriti i dosad strogo čuvane dokumente vezane uz kontroverzno papinstvo pape Pija XII (1939.-1958.), optuženog da nije učinio dovoljno u osudi holokausta.
Svi su dokumenti označeni oznakom "Archivio Segreto Vaticano" (tajni vatikanski arhiv), a organizatori izložbe napominju da se riječ "secretum" ovdje odnosi na njezino izvorno latinsko značenje koje je točnije prevesti kao "privatni" - jer riječ je o privatnom papinskom arhivu.
Iako se papinski dokumenti čuvaju od samog osnutka crkve, tajni arhiv na svojoj se današnjoj lokaciji nalazi od 1612., kada je papa Pavao V. (1605.–21.) ujedinio arhive koji su se dotad čuvali u pojedinim vatikanskim uredima. Sa svojih 85 kilometara polica, to je jedno od najvažnijih svjetskih središta za povijesna istraživanja. Svoja vrata za povjesničare otvorio je još 1881., no pristup dokumentima zasad je dopušten isključivo prema pontifikatu a ne godinama, te su tako istraživačima dosad bili dostupni dokumenti do smrti pape Pija XI (1939.), dok je pontifikat Pija XII još uvijek pod oznakom tajne.
Izložba ostaje otvorena do 9. rujna.
