Iako i dalje prima terapiju kisikom, njegova prognoza više nije neizvjesna te postoji nada da će se uskoro moći vratiti u Vatikan. O njegovu zdravstvenom stanju, ali i papinstvu u širem kontekstu, u Rimu je HRT-ova novinarka Kristina Pešić razgovarala s legendarnim bivšim vatikanskim dopisnikom Reutersa, Philom Pullellom. On je vijesti iz Vatikana prenosio četiri desetljeća te bio na više od 120 putovanja s trojicom papa, među njima i s Franjom.

Pullella je istaknuo da je ova njegova hospitalizacija drugačija od prethodnih jer se ne radi o planiranoj operaciji, već o dugotrajnom liječenju. 'Papa Franjo odlučio je biti potpuno otvoren o svom zdravstvenom stanju. Primjer toga bio je i liječnički izvještaj koji je spomenuo čak i gušenje sadržajem koji je povraćao – nešto što nikad prije nije objavljeno na taj način. Time su željeli pokazati da nemaju što skrivati', rekao je.

Papa koji izravno komunicira s ljudima

Govoreći o usporedbi s prethodnicima, Pullella je podsjetio da je papa Ivan Pavao II. bio prvi Slaven na čelu Crkve i prvi papa nakon 455 godina koji nije bio iz Italije dok je Benedikt XVI. bio drugačiji po svom teološkom pristupu. Na pitanje po čemu će Franjo ostati zapamćen, ističe njegovu neposrednost i komunikacijski stil.

'On je papa koji izravno komunicira s ljudima, bez posrednika i protokola. Uvijek naglašava važnost periferije – nije posjećivao velike zapadne metropole poput Londona, Pariza ili Berlina, već je stavio fokus na rubne dijelove svijeta.'

Iznio je i zanimljiv osobni detalj iz iskustva s papom Franjom: 'Kad sam ga zamolio za intervju, nisam prošao kroz uobičajene diplomatske kanale. Poslao sam pismo preko povjerljivog izvora, a Papa me osobno nazvao da mi kaže da pristaje. Čuo sam kako lista svoj raspored i pita: 'Odgovara li vam 4. srpnja?' Možete li zamisliti da predsjednik neke države sam zove novinara i dogovara intervju bez prisutnosti medijskog tima? To je nečuveno, ali pokazuje njegovu sigurnost i način rada', zaključuje Pullella.

I dalje je u bolnici

Posljednja izvješća iz Vatikana kažu da se stanje 88-godišnje Pape popravlja te da više nije u neposrednoj opasnosti, no nema informacija o tome kada će biti otpušten iz bolnice. Franju su za papu kardinali izabrali 13. ožujka 2013. Njegov produženi boravak u bolnici, u koju je primljen 14. veljače, mijenja ton kojim katolici slave taj dan. Kurijalni kardinal Michael Czerny, prefekt Dikasterija za promociju cjelovitog ljudskog razvoja, tu je godišnjicu nazvao 'razlogom za zahvalnost'.

'Ove godine nas njegova bolest osobito čini svjesnima (godišnjice), osobito zahvalnima Bogu te udvostručujemo naše molitve za njegov potpun oporavak', kazao je. Franjo, rođen kao Jorge Mario Bergoglio u Argentini, izabran za papu u dobi od 76 godina pa je morao brzo raditi da bi postigao ono što želi ostvariti. U 12 godina reorganizirao je vatikansku birokraciju, napisao četiri veća dokumenta, 47 puta putovao u više od 65 zemalja i svetima proglasio više od 900 osoba. Franjini postupci uglavnom se smatraju pokušajem da se staromodnu Crkvu približi suvremenom svijetu.

Među većim odlukama, dozvolio je svećenicima da od slučaja do slučaja blagoslivljaju istospolne brakove te je prvi put imenovao žene na čelna mjesta vatikanskih ureda. Također, organizirao je pet većih sastanaka biskupa kako bi raspravili o spornim pitanjima poput ređenja žena i izmjena crkvenih učenja o seksualnosti.

Neizostavan papa

David Gibson, američki znanstvenik koji pomno prati njegov pontifikat, kazao je da je Franjo za mnoge katolike postao 'poput neizostavnog pape'. 'Franjo je zaista izmijenio očekivanja o tome kakav bi papa trebao biti: sad se očekuje pastir koji prihvaća sve i ne osuđuje nijednu osobu dobre volje', rekao je Gibson, ravnatelj Centra za religiju i kulturu na Sveučilištu Fordham. Međutim njegov program uznemirio je neke katolike, uključujući nekoliko uglednih kardinala. Oni su ga optužili da razvodnjava crkvena učenja o pitanjima poput istospolnog braka, razvoda i ponovnog sklapanja braka te da se pretjerano usredotočio na politička pitanja poput klimatskih promjena.

Neke žrtve seksualnog nasilja, koje su nad njima počinili pripadnici katoličkog klera, kazale su da bi više trebao učiniti kako bi se zaštitilo djecu u Crkvi. Iako je Franjo osnovao prvo papinsko povjerenstvo o tom pitanju, skupine žrtava dovele su u pitanje njegovu učinkovitost te su ga pozvale na čvršće politike nulte tolerancije.

Ono što naš svijet treba

Franjo je poznat po radu do iznemoglosti, pa je tako nastavio djelovati i iz bolnice. No dok započinje svoju 13. godinu pontifikata, nejasno je hoće li moći nastaviti svojim uobičajenim tempom nakon što bude otpušten iz bolnice. Liječnici uključeni u njegovu skrb rekli su da ga vjerojatno čeka dug i bremenit put prema oporavku s obzirom na njegovu dob i druge medicinske poteškoće koje su mu bitno umanjile pokretljivost.

Njegova produžena odsutnost iz javnosti dovela je do nagađanja da bi mogao slijediti prethodnika Benedikta XVI. i odstupiti. No njegovi prijatelji i biografi ustraju u tome da on to neće učiniti. Većina rasporeda Pape za 2025. tiče se Svete godine, u sklopu koje će se sastajati sa skupinama hodočasnika koji dolaze u Rim.