Primjećuju da osim u Sloveniji i susjednim državama za subotnji događaj koji se pripremao više mjeseci nije bilo medijskog interesa kakav se mogao očekivati.

Na komemoracijama poginulim i umrlim ruskim i sovjetskim vojnicima na slovenskom tlu Pahor i Putin isticali su da se prijateljski odnosi nastavljaju i aludirali na aktualne sigurnosne izazove u Europi i svijetu, ali je Putin izbjegao da svoj boravak u maloj članici EU-a i NATO saveza iskoristi za pokušaj verbalnog 'probijanja diplomatske izolacije' Moskve od strane Zapada, navodno na sugestiju domaćina.

Sankcije je lani otvoreno u sličnoj prilici u Sloveniji napao ruski premijer Dmitrij Medvedev pa je Putinu sugerirano da to ne čini jer je već i sam poziv da posjeti Ljubljanu u Bruxellesu i SAD-u naišao na 'podizanje obrva' kod zapadnih diplomata, ali i mišljenja desne oporbe kako je riječ o iskakanju iz europske dogovorene politike izolacije Putinove Rusije, navode slovenski komentatori.

Slovenska strana još je pred dolazak demoniziranog Putina pretjerano i nerazumljivo strahovala od njegovih mogućih jakih političkih poruka što je besmisleno ako želi ulogu graditelja mostova između Zapada i Istoka, navodi ljubljanski Dnevnik.

'Već sama činjenica da je Slovenija tek treća europska destinacija koju Putin posjećuje dok se nastoji produžiti pritisak na Rusiju izazvala je čuđenje europskih diplomata. No, s Kremljem unatoč sankcijama svi ipak razgovaraju, bilo formalnim ili neformalnim kanalima. Krug onih koji se protive sankcijama sve je širi', navodi Dnevnik.

Mediji u Sloveniji navode da ekonomske i političke mjere protiv Rusije više štete manjim članicama EU-a u srednjoj i južnoj Europi nego velikim državama čija je riječ u EU-u presudna te da je dijalog s Moskvom unatoč teškoćama nužnost, osobito zbog novih sigurnosnih izazova u Europi, britanskog Brexita, terorističkih prijetnji te stanja u ErdoganovojTurskoj

'Samo je pitanje vremena kad će dijalog s Moskvom biti pojačan na formalnoj i institucionalnoj političkoj razini, a ruski plin koji bi dolazio Južnim tokom preko Turske Europskoj uniji još je uvijek potreban', navodi Dnevnik. Istodobno, list kao problematičnu ističe odluku NATO saveza o slanja triju bataljuna u Poljsku i baltičke zemlje za jačanje istočnih granica vojno-političkog saveza jer to ne pridonosi jačanju povjerenja s Moskvom.

Da su sankcije protiv Rusije štetne i da ne doprinose jačanju povjerenja s Moskvom, smatra i vodeći slovenski dnevnikDelo. Sankcije ne škode samo Rusiji, nego i Europskoj uniji pa i Sloveniji koja se u tom pogledu ne zna odlučnije postaviti. Mnoge europske države u posljednje vrijeme vode sve više računa samo o vlastitim interesima. Tako Njemačka s Rusijom gradi drugi cjevovod plinovoda Sjeverni tok, a SAD u vrijeme sankcija jača trgovinsku razmjenu s Rusijom. Zato je žalosno gledati kako se politički vrh male slovenske države mora opravdavati zbog posjeta jednog od najvažnijih i najjačih ljudi u svijetu, piše u Delu komentator Veso Stojanov

Možda će Slovenija krajem godine, kad se bude odlučivalo o produživanju sankcija, prikupiti toliko hrabrosti da prestane poslušno i tiho pratiti širenje proturuskog raspoloženja. No, iluzorno je očekivati da bi se naša diplomacija mogla odvažiti na korak kojim bi dovela u pitanje smisao samih sankcija.

Prema objavljenoj anketi ljubljanskogDela, skoro 80 posto Slovenaca odobrava to što je Putin na poziv Pahora po treći put posjetio Sloveniju, a većina ih Rusiju ne doživljava kao izravnu prijetnju Sloveniji.