U središnjem Dnevniku HTV-a gostovao je prof. Fran Borovečki, pročelnik Centra za translacijska i klinička istraživanja. Kaže kako će ovim projektom KBC Zagreb stati uz bok vodećim svjetskim zdravstvenim centrima.

'To će biti najmoderniji i najbolje opremljen laboratorij za genomske analize. Samim time ćemo dobiti najnoviju opremu koja će nam omogućiti da radimo napredne genomske analize kao u bilo kojem vodećem svjetskom zdravstvenom centru. Važno je naglasiti da je u pitanju nacionalni projekt, to nije projekt samo KBC-a Zagreb i time ćemo dobiti nove mogućnosti jako puno novih mogućnosti što se tiče dijagnostike i liječenja pacijenata', rekao je prof. Borovečki.

Što se zapravo dozna kada se izvrši, obavi to gensko profiliranje tumora i koji je onda sljedeći korak? Kako se zapravo bira taj ciljani lijek? Borovečki u Dnevniku HTV-a pojašnjava:

'To je dosta složen postupak. Samo laboratorijsko profiliranje tumora koje se obavlja na ovim uređajima koje smo spomenuli je prvi korak. Nakon toga slijedi bioinformatička obrada takvih podataka. To je vrlo složeno. Samim time mi dobijemo u konačnici izvješće koje nam govori ne samo koje su mutacije prisutne kod pojedinog pacijenta u njegovom tumoru, nego također i koji su lijekovi koji mogu djelovati na te mutacije. I ono što je vrlo zanimljivo također je koji lijekovi ne mogu djelovati, što je već rečeno u prilogu, i postoje li neki novi lijekovi koji su u razvoju ako bi se mogli primijeniti kod tog pacijenta'. Laboratorij će se prostirati na površini od 504 metara.

U takvim laboratorijima rade uvijek liječnici, ali također i molekularni biolozi, tehničari, također i informatičari. 'I mi već imamo osnovni tim takvih djelatnika koji već imaju ekspertizu u takvim pristupima genetskog profiliranja', kaže.

Osim što će se raditi to genetsko profiliranje tumora, radit će se analize cijelog uputnog genoma. 'Taj laboratorij će imati brojne multiplicirajuće pozitivne učinke na hrvatsko zdravstvo. Takve metode se mogu koristiti ne samo u analizi tumorskog tkiva, nego i za druge bolesti. Sekvenciranje sljedeće generacije i to sekvenciranje cijelokupnog genoma omogućava u biti analizu cijelokupnog genetskog materijala u stanici, znači, praktički sve genetske podloge za nasljedne bolesti. I to će sad biti dostupno i našim pacijentima u Hrvatskoj. Neće se više trebati to slati u inozemstvo, a vjerujemo da ćemo dobiti uzorke za analizu iz drugih zemalja', istaknuo je.

'Personalizirana medicina podrazumijeva upravo to da imamo individualizirani pristup pacijentu. I na takav način omogućava i da dijagnostičke i terapijske pristupe prilagodimo pojedinom pacijentu. To se prije svega koristi danas u hematologiji, onkologiji, ali se više i u neurologiji i u kardiologiji. To proizlazi iz jednostavnog principa. To je da pravog pacijenta liječimo u pravo vrijeme, na pravi način, s pravim lijekom', rekao je prof. Borovečki.

Očekuje se i osnivanje nacionalnog zavoda za personaliziranu medicinu pri KBC-u Zagreb, i to sredinom sljedeće godine. On će biti dio KBC-a Zagreb.

'Normalno, to će biti na neki način centar koji će biti dostupan svim bolesnicima u Republici Hrvatskoj, ali također i svim stručnjacima. On se naslanja također na cijelu inicijativu koja se provodi kroz Ministarstvo zdravstva, gdje će se na nacionalnoj razini određivati princip terapije, a također i omogućuje se da bude takva dijagnostika što dostupnija svim našim pacijentima', pojašnjava Borovečki.

Kaže i da umjetna inteligencija predstavlja značajan napredak u analizi velikih količina podataka.

'I to je tako recimo i u genomici. Ono gdje umjetna inteligencija danas postigla velike napretke je u analizi pojedinih vrsta podataka. Primjerice, ako se analiziraju samo genomski podaci u određenu skupinu pacijenata ili samo radiološki podaci u određenu skupinu pacijenata. No ono gdje još uvijek treba na neki način raditi i unaprijediti umjetnu inteligenciju je u integraciji različitih modaliteta podataka u jedan dijagnostički postupak. I to je nešto na čemu mi isto radimo s našim suradnicima iz Ericssona Nikola Tesla, s instituta Ruđer Bošković, instituta Jožef Stefan u Sloveniji, sa Sveučilištem u Nijmegenu, Leidenu, Göttingenu, Tübingenu.

Prijavili smo nam veliki europski projekt od 10 milijuna eura gdje je upravo razvoj novih modela umjetne inteligencije za unapređenje dijagnostike rijetkih bolesti u fokusu. Ono što možemo reći je da umjetna inteligencija neće zamijeniti liječnika. Ali će svakome jako puno pomoći u pravodobnoj dijagnostici i pravilnom liječenju', poručio je prof. Fran Borovečki.

KBC Zagreb predstavio projekt genskog čitanja tumora

To će biti najmoderniji i najbolje opremljeni laboratorij za sveobuhvatno genomsko profiliranje tumora na metodi sekvenciranja sljedeće generacije, što podrazumijeva analizu stotina i tisuća gena odjednom, istaknuo je na predstavljanju projekta Fran Borovečki, pročelnik Centra za translacijska i klinička istraživanja.

U svrhu izgradnje laboratorija počeli su radovi na prenamjeni 500 kvadrata na lokaciji hotela Rebro. Građevinski radovi trebali bi biti gotovi do studenog, a opremljeni laboratorij do srpnja iduće godine. U KBC-u Zagreb očekuju da će laboratorij biti zamašnjak za cijelo zdravstvo, a ne samo za njihovu ustanovu. Ističu da je riječ o nacionalnom projektu koji se provodi na temelju dogovora o suradnji iz 2019. između hrvatske Vlade i farmaceutske tvrtke Roche.

'Ovakva analiza tkiva može se koristiti ne samo za analizu onkoloških pacijenata, nego i za druge bolesti', rečeno je na predstavljanju. 'Osim profiliranja tumora, moći ćemo raditi i tekućinsku biopsiju koja podrazumijeva analizu cirkulirajuće tumorske DNA, genetskog materijala u perifernoj krvi, rekao je Borovečki. Na temelju te analize, hrvatskim pacijentima bit će dostupne sve napredne metode liječenja koje se obavljaju u najboljim svjetskim zdarvstvenim centrima. 'Više neće biti potrebe da takve uzorke šaljemo u inozemstvo nego vjerujemo da će se čak iz susjednih zemalja slati kod nas uzorci na analizu', naglasio je Borovečki.

'Cilj je toga poboljšati ishode liječenja, smanjiti toksičnost terapije, poboljšati kvalitetu života i time doprinijeti, a to je i dio našeg strateškog okvira borbe protiv raka, boljim ishodima i na kraju smanjenju smrtnosti od zloćudnih bolesti u Hrvatskoj', kazao je Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.