Fekalna transplantacija ili transfer fekalne mikrobiote (FMT) postupak je liječenja infuzijom tekućeg filtrata fecesa zdravog davatelja u crijevo primatelja, najčešće apliciranjem pripravka putem kolonoskopa, kako bi se normalizirala crijevna flora. Taj je zahvat u Hrvatskoj prvi put izveden 2017. godine u KBC-u Rijeka, a od svibnja 2020. do danas u zagrebačkom KB-u Merkur pet puta ga je uspješno provela gastroenterologinja Ivana Mikolašević.

Zadnji, ujedno najkompleksniji zahvat, učinjen je na sam Božić, kada je 67-godišnja pacijentica s teškim oblikom pseudomembranoznog kolitisa uzrokovanog bakterijom Clostridium difficile (CD) premještena iz KBC-a Sestre milosrdnice na Zavod za gastroenterologiju KB-a Merkur.

Doc.dr.sc. Mikolašević objašnjava za tportal da je pacijentica u studenom preboljela Covid-19 s upalom pluća. Tada je, prema protokolu za liječenje infekcije Covidom-19, liječena antibioticima širokog spektra. Naknadno je razvila infekciju bakterijom CD, bezuspješno tretiranu antibioticima 'prve linije' za to stanje, potom i hipoalbuminemiju ili gubitak proteina kroz bolesno crijevo. Osim što je bila ovisna o neinvazivnoj mehaničkoj ventilaciji, u cijelom tijelu nakupljala joj se tekućina. Razmatralo se kirurško rješenje - odstranjenje cijelog debelog crijeva - no s obzirom na visok rizik uslijed teškog kardiorespiratornog stanja, dvije zagrebačke bolničke ustanove dogovorile su premještaj radi pokušaja liječenja FMT-om. Angažirala se i Rijeka.

'S obzirom na našu sjajnu suradnju s KBC-om Rijeka, kolege pod stručnim vodstvom prof. Maje Abram odazvali su se na naš poziv i pripremile stolicu zdravog donatora te nam je poslali u Zagreb', kaže dr. Mikolašević, naglašavajući izuzetno važnu ulogu mikrobiologa u procesu.

U večernjim satima na Božić, dr. Mikolašević izvela je fekalnu transplantaciju uz pomoć medicinskog tehničara Gorana Brstila i doc. Nikole Sobočana, a koji su, kako kaže, nesebično došli pomoći na sam blagdan. Zahvat je potom učinjen u još jednom navratu i pacijentica je nakon nekoliko dana premještena na daljnju rehabilitaciju zaostalih plućnih promjena nakon preboljele pneumonije uzrokovane Covidom-19.

'Bolesnicu smo uspjeli sačuvati od totalne kolektomije i zapravo trajnog invaliditeta, s time da je vrlo upitno bi li ona uopće preživjela tešku operaciju. Sada je na rehabilitaciji, a svi mi koji smo sudjelovali u njezinom liječenju zaista smo sretni što je naša pacijentica preživjela i što se dobro oporavlja', ističe dr. Ivana Mikolašević.

Postupak i daljnje liječenje odradila je, napominje, uz veliku pomoć kolegice i prijateljice, mr.sc. Irene Krznarić-Zrnić iz KBC-a Rijeka, inače ‘osobe s najviše iskustva u liječenju ovih bolesnika'.

Dr. Mikolašević upozorava na to da su, uslijed velike upotrebe antibiotika širokog spektra i gastrointestinalnih manifestacija Covida-19, infekcijama bakterijom CD skloniji stariji građani, hospitalizirani bolesnici i oboljeli od Covida narušenog imuniteta. Simptomi takve infekcije mogu biti proljev, grčevi u trbuhu i stolica s primjesama krvi ili gnoja, a u težim slučajevima na debelom crijevu stvaraju se karakteristične pseudomembrane, izdignuti žućkasto-bijeli plakovi koji se spajaju, dovodeći do razvoja toksičnog megakolona (značajno povećanje debelog crijeva) i sepse, tumači dr. Mikolašević.

'U kontekstu pandemije važno je razmišljati i o postojanju infekcije bakterijom C.difficile, s obzirom na to da se u oko 19 posto oboljelih od Covida javlja proljev, uz ostale gastrointestinalne simptome kao što su mučnina, povraćanje i bolovi u trbuhu. Stoga je kod takvih simptoma nužna evaluacija i na Covid-19 i na C.dificcile', ističe dr. Mikolašević.

Azitromicin ili moksifloksacin, kao i drugi antibiotici koji se često primjenjuju za Covid-19, snažno su povezani s rizikom za razvoj infekcije bakterijom CD. Taj rizik najviši je u prva četiri tjedna od primjene antibiotika, a rizični faktori su i starija dob, dulja hospitalizacija, uporaba inhibitora protonske pumpe, kortikosteroidna terapija, popratne bolesti, kemoterapija, kronične bolesti bubrega i prisutnost sondi za hranjenje.

'Iznimno atraktivno i važno područje medicine'

Kako je tportal već pisao, infekcija bakterijom CD u bolesnika rezistentnih na antibiotik najprihvaćenija je i zasad jedina službena indikacija za tretman fekalne transplantacije, s izlječenjem u više od 90 posto slučajeva. Međutim širom svijeta istražuje se potencijal FMT-a u liječenju cijelog niza bolesti, od autoimunih do duševnih, a fekalna mikrobiota u fokusu je personalizirane medicine.

'U Klinici za unutarnje bolesti KB-a Merkur svakako nam je interes daljnji razvoj ove metode i njezina primjena u prihvaćenim indikacijama. Bolest ne pita za vrijeme i naš tim dostupan je bilo kada, kao što je to bilo u slučaju naše zadnje bolesnice', poručuje dr. Mikolašević.

'Kao što je rekla doc. Mikolašević, u trenutku ove pandemije svakako moramo razmišljati o tome da će u dijela ovih bolesnika doći do razvoja infekcije bakterijom C.difficile, a zbog primjene antibiotika koji su sastavni dio liječenja Covida-19. Pravodobnim prepoznavanjem možemo spriječiti komplikacije ove bolesti. Inače, KB Merkur je bolnica koja je poznata po sjajnom transplantacijskom programu, a Klinika za unutarnje bolesti KB-a Merkur vjeruje da će i razvijanjem ovog oblika transplantacije doprinijeti sveukupnoj zdravstvenoj skrbi koju pruža ova bolnica', ističe predstojnica Klinike za unutarnje bolesti KB-a Merkur, doc.prim.dr.sc. Delfa Radić-Krišto.

'Iznimno atraktivno i važno područje medicine'

Izv.prof. dr.sc. Tajana Filipec Kanižaj, pročelnica Zavoda za gastroenterologiju Klinike za unutarnje bolesti, također je izrazila zadovoljstvo zbog uvođenja nove FMT metode u ustanovi s dugotrajnom tradicijom transplantacijskog liječenja.

'Posebno smo zahvalni svim kolegama iz KBC-a Rijeka i doc. Ivani Mikolašević na nesebičnom prenošenju znanja i iskustava te suradnji u implementaciji metode. S obzirom na to da se modulacija crijevne mikrobiote intenzivno istražuje u patogenezi i liječenju niza bolesti, radi se o iznimno atraktivnom i važnom području medicine. Metoda u implementaciji i standardizaciji u punom smislu afirmira timski rad, posebice u području razvoja kvalitetnog donatorskog programa, stoga nam je želja nastaviti suradnju s kolegama iz KBC-a Rijeka, ali i proširiti je s kolegama infektolozima, mikrobiolozima i gastroenterolozima ostalih ustanova', poručila je izv.prof. dr.sc. Tajana Filipec Kanižaj.

Dr.sc. Marko Martinović, dr.med, pomoćnik ravnatelja za kvalitetu zdravstvene zaštite i nadzor, kaže da je otežan rad u KB-u Merkur u uvjetima tzv. drugog vala pandemije, prvenstveno zbog smanjenja broja medicinskih sestara i liječnika. Dio njih upućen je na rad u KB Dubrava, dio je konstantno u (samo)izolaciji, a situacija je dodatno otežana nužnom preraspodjelom osoblja. Kadrovski je ojačan Hitni prijem, na kojem je rad iznimno zahtjevan zbog povećanja broja pacijenata preraspodjelom području gravitacije Hitnog prijema KB-a Dubrava te potrebom višekratnih ulazaka u prostore za pacijente sa sumnjom na infekciju Covidom. Svaki ulazak u te prostore, naime, podrazumijeva ponovno oblačenje i neugodnost višesatnog boravka pod zaštitnom odjećom i opremom.

'Aktualni pad broja novozaraženih traje prekratko vremensko razdoblje da bi se rad KB-a Merkur vratio u stanje prije pandemije Covida-19. Pristup je zdravstvenog osoblja KB-a Merkur takav da se u svakom od područja kliničke medicine učini iskorak u mogućnostima liječenja bolesnika. U okviru toga osoblje Zavoda za gastroenterologiju je pored dosadašnjih uspjeha u transplantacijskoj medicini otvorilo nov pristup liječenju bolesti crijeva postupkom transplantacije fekalne mikrobiote prvenstveno zalaganjem doc. Ivane Mikolašević', zaključuje dr.sc. Martinović.