Istraživanje udruge u koju su učlanjeni vodeći domaći prijevoznici kao što su FlixBus, Vincek, Slavonija Bus, Knežević i drugi, pokazalo je kako većina građana smatra da je potrebno izmijeniti zakonski okvir vezan uz autobusni javno linijski prijevoz, čime će se omogućiti veća dostupnost usluge, što će u konačnici dovesti do snažnije konkurencije. Većom konkurencijom, odnosno većim izborom autobusnih prijevoznika, smatraju ispitanici, dobit ćemo kvalitetniji autobusni prijevoz uz niže cijene karata, kao i više opcija po pitanju putovanja prema željenim destinacijama i u željeno vrijeme.

Prema rezultatima istraživanja, čak 66% ispitanika vidi najveću korist potencijalnog otvarana tržišta u autobusnom javno linijskom prijevozu u otvaranju linija prema većoj ponudi novih destinacija unutar Hrvatske, te povećanja broja polazaka na već postojećim linijama. Među ispitanicima je visok postotak slaganja s tvrdnjom da bi se hrvatsko tržište autobusnog javno linijskog prijevoza trebalo liberalizirati, što je potvrdilo njih 84%. Slažu se kako nema potrebe da zakon ograničava broj prijevoznika te da je potrebna veća konkurencija među prijevoznicima što u konačnici nudi veći izbor putnicima.

Nadalje, stav građana prema slobodnoj i transparentnoj kupovini karata također je jasan. Točnije, 72% ispitanika ne slaže se s praksom pojedinih vlasnika kolodvora koji su ujedno i prijevoznici, a na svojim kolodvorima prodaju samo vlastite karte. S druge strane, čak 92% ispitanika smatraju da autobusne karte trebaju biti dostupne putem internetske prodaje. Drugim riječima, stanovništvo na autobusnim kolodvorima ima ograničen izbor kupovine karata te je vrlo često i nedovoljno informirano o svim mogućnostima.

Sklonost građana liberalizaciji potvrđuju i drugi odgovori. Čak 66% građana smatra da putnicima treba biti dopušteno koristiti međunarodnu autobusnu liniju za prijevoz putnika i između hrvatskih destinacija, točnije da na putu prema većim europskim gradovima autobusi mogu usputno prevoziti putnike između domaćih postaja, što je trenutno nije u skladu s regulativom te stoga nije ni omogućeno hrvatskim autobusnim prijevoznicima. Na pitanje kome bi to najviše koristilo, 48% ispitanika smatra da bi od otvaranja tržišta najviše profitirali studenti koji se školuju u drugim gradovima, dok isto tako velik dio populacije (45%) smatra da bi od izmjena u zakonu svi imali koristi.

Zanimljivi su i demografski podaci dobiveni iz istraživanja, koji uvelike pokazuju kome je autobusni prijevoz najbitniji. Mladi su najskloniji digitalnim uslugama koje nudi jedna od članica UHAP-a, FlixBus. Čak 42% njihovih putnika u dobi je od 16 do 35 godina. Ispitanici ističu da im je kod FlixBusa najbitnija mogućnost kupnje karte online (87%), a potom mogućnost da je kao takvu u digitalnom formatu pokažu vozaču (83%). Važnima su se pokazali i veći razmak između sjedala te besplatni Internet u autobusu.

Zaključak istraživanja je da hrvatsko tržište autobusnih prijevoznika treba više otvoriti, s čime se slaže više od 80% ispitanih. Smatraju da se zakon treba prilagoditi kako bi se potakla veća ponuda, što će donijeti i veći broj polazaka, mogućih destinacija te povoljnije cijene putovanja općenito.