Problemima su posebno pogođeni građani koji žive u višestambenim zgradama koje su predviđene za rušenje, ističe Škare Ožbolt a prenosi Večernji.

'Iako se u Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom i Programu mjera obnove zgrada oštećenih potresom od veljače 2021. spominju višestambene zgrade, regulativa nije dorečena, jer zakon nije predvidio niti regulirao način izgradnje zamjenskih višestambenih zgrada. Dakle, može se zaključiti da zakonodavac nije imao namjeru regulirati financiranje takve zamjenske gradnje', naglasila je Škare Ožbolt.

U gradu, posebno u centru i širem centru grada, odnosno u kvartovima poput Gornjeg i Donjeg grada, Trnja i Maksimira, postoje stotine stanova u višestambenim zgradama koje su predviđene za rušenje, a stanari su odavno iseljeni i žive na drugim mjestima. Zemljište na kojem se nalazi takva zgrada, objašnjava Škare Ožbolt, upisano je na stare institute socijalističkog društvenog vlasništva. Na koji se način gradi takva zamjenska višestambena zgrada, tko je gradi, čijim sredstvima, tko daje suglasnost za gradnju samo su neka ključna pitanja na koja, za sada, nema odgovora.

'Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom propustio je regulirati situaciju izgradnje zamjenske višestambene zgrade. Tako se brojni vlasnici stanova u takvim zgradama, a koji su sada iseljeni, nemaju načina vratiti se u svoj stan', rekla je Škare Ožbolt te dodala kako Zakon poznaje samo zamjensku gradnju obiteljske kuće, ali ne i zamjensku gradnju višestambenih objekata.

Tako je povrijeđeno, naglašava, načelo jednakosti građana pred zakonom, jer pravo na zamjensku kuću imaju građani čije kuće nije moguće obnoviti, a pravo na zamjenski stan u višestambenoj zgradi zasada građani nemaju, jer to nije regulirano zakonom.

'Predlažem da se odmah, po hitnom postupku, izmijeni Zakon o obnovi i regulira ova situacija, na isti način kako je reguliran status vlasnika zamjenskih obiteljskih kuća', zaključila je Škare Ožbolt.