Gartner, jedna od najcjenjenijih analitičarskih kuća, u svojim predviđanjima za 2011. godinu među ključnim činjenicama ističe sljedeće: 'Nove usluge poput onih u oblaku ostvarit će rast prihoda koji će nadmašiti tradicionalne usluge, odnosno cijena informatičkih tehnologija bit će glavni čimbenik pri donošenju odluka, što će poticati korištenje novih usluga računalstva u oblaku.'

OK, znamo da ste za cloud computing ili po naški 'računalstvo u oblaku', čuli već stotinu puta, ali isto tako vjerujemo i da je malo onih koji su načisto s time što taj buzzword podrazumijeva i je li u pitanju tehnologija koja će računala učiniti praktičnijima poput world wide weba ili poslovno-marketinška smicalica za zgrtanje (i gubljenje) novca poput dot com ere.

Najbolju definiciju računalstva u oblaku vidjeli smo na stranicama još jednog konzultantskog diva, Accenturea, a koja kaže: 'Računalstvo u oblaku je dostupnost IT resursa (hardvera, softvera i usluga) koje dobavljači nude putem mreže.'

Pojednostavljeno, s oblakom se susrećemo kada spojeni na internet koristimo uslugu koja se prilagođava uređaju s kojega je koristimo, uvijek je dostupna, a najčešće omogućava povezivanje i kolaboraciju većeg broja ljudi − što zadovoljava većina blogerskih platformi, društvenih mreža ili sustava za umrežene pucačine. Cloud je već tu ili bolje rečeno − mi smo u njemu, pa od magle ne vidimo oblak.

I baš zato smo otvorili accounte na portalima Windows Live i Google Apps, prijavili se na Evernote, proučili ponudu na Amazonovom EC2 i pokrenuli novu temu u kojoj ćemo se baviti računalstvom u oblaku na način koji je svakome razumljiv i koji će vam pomagati u odabiru i korištenju ove vrste usluga.

Sljedeća velika stvar

Vjerujemo da je cloud computing sljedeći veliki korak u razvoju mrežnih usluga jednako kao što su bili e-mail, mobilni internet ili društvene mreže. Jednako kao što su sve ove usluge bile omogućene razvojem tehnologija, tako se na njihovom razvoju zasniva i računalstvo u oblaku, pa ćemo osim uslugama dosta pažnje posvetiti i tehnologijama koje ih omogućuju, ali i poslovnim konceptima na kojima se temelje jer ne smijemo zaboraviti da bez komercijalnog poticaja teško može biti i napretka.

Usto, nadamo se da će među vama osim korisnika biti i budućih pružatelja cloud usluga, pa želimo pokriti sve aspekte važne za start-up tvrtke u ovoj grani. No budući da je sada, na početku 2011. godine, za hrvatsku poslovnu zajednicu cloud computing još uvijek misaona sintagma, za početak ćemo se više usmjeriti na ono što oblak nudi privatnim korisnicima koji su i do sada prvi prihvaćali koncepte novih tehnologija. Konkretno, to trenutačno prvenstveno znači praćenje Microsoftovih i Googleovih cloud usluga, ali i sve brojnijih aplikacija za pametne telefone i tablet uređaje.

Što će biti dalje?

To sa stopostotnom sigurnošću ne zna ni ekipa u Gartneru. Još jedan citat: 'Trenutačno je teško predvidjeti dinamiku uvođenja cloud usluga, no njihov dolazak čini se neizbježnim.' Hoće li do dana kada će novo računalo za osmoškolca biti jeftini tablet koje se internetom spaja na tek podignutu virtualnu mašinu proteći dvije ili pet godina i koliko će oblaka biti privatni ili hibridni zato što korisnici vole imati nadzor nad svojim podacima − na ta pitanja nitko još ne može odgovoriti. Ono što se nadamo jest to da će pronalaženje odgovora na ta pitanja biti nekad zabavno, nekome profitabilno, a uvijek na tragu boljeg korištenja informatičkih tehnologija.

Rado ćemo odgovarati na vaša pitanja i komentare te vas upućivati na ostale izvore informacija o ovoj temi.

Za kraj, ne zaboravite povremeno ugasiti računalo, izaći na svježi zrak, podignuti pogled u nebo i uživati u pravim oblacima.