Predsjednik grčke vlade Kiriakos Micotakis posjetio je sredinom ovog tjedna Bijelu kuću i američki Kongres kako bi iznio argumente svoje zemlje za kupnju stealth borbenog aviona F-35. Prema neslužbenim izvorima, riječ je o nabavi 18 do 24 primjerka F-35 po cijeni od tri do 3,5 milijardi dolara. No Micotakis je istovremeno lobirao protiv pokušaja Turske da nadogradi svoju zastarjelu flotu F-16 i nabavi modernizirane verzije tog tipa aviona.

Turski dužnosnici ne gube vrijeme te su najavili da će do kraja ovog tjedna posjetiti Washington kako bi uvjerili Kongres da pristane na sporazum vrijedan 400 milijuna dolara za nadogradnju njihovih mlažnjaka F-16 novim projektilima, radarom i elektronikom. Izvori bliski Kongresu govore da su im se izgledi za to smanjili nakon što je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan najavio blokadu ulaska Švedske i Finske u NATO.

Micotakis je još u ponedjeljak, nakon sastanka s američkim predsjednikom Joeom Bidenom, najavio da će Grčka nastaviti davati svoju ponudu za nabavu F-35 nakon 2028. godine, a istaknuo je da je tvrtka Lockheed Martin, koja proizvodi F-35 i F-16, službeno izrazila svoj interes za to. Stoga je već najavljen dolazak Pentagonovog izaslanstva idućeg ponedjeljka u Atenu i ono bi trebalo razjasniti uvjete nabave.

Stoljetni sukob aktivan i danas

Pojedini grčki mediji požurili su citirati dužnosnike grčke vlade koji su istaknuli da je Lockheed Martin pozvao Atenu da se pridruži koprodukcijskom programu F-35 putem grčke državne tvrtke Hellenic Aerospace, a koja otprije surađuje s Lockheed Martinom u izradi višenamjenskih aviona tipa F-16.

'Zajednički gradeći naše partnerstvo, koje traje više od 75 godina, počašćeni smo time što je grčka vlada zainteresirana za F-35 te ćemo pružiti svu podršku koju američka vlada zahtijeva u raspravama o kupovini', poručili su iz Lockheed Martina za ugledni američki obrambeno-sigurnosni portal Defense News.

Pojedini vojni analitičari kažu da je Atena naglasila dobrodošlicu američke tvrtke kako bi razdražila Ankaru, s kojom je više od jednog stoljeća u stalnom sukobu. Korijen sukoba leži u Sporazumu iz Lausanne, kojim je nakon Prvog svjetskog rata definirano područje današnje Turske. Nasljednica Osmanskog Carstva izgubila je gotovo sve otoke u Egejskom moru te su oni pripali Grčkoj, a sukob se nastavio do današnjih dana zbog isključivih gospodarskih zona oko otoka i turske obale, pa su učestale i vojne provokacije.

Turska je, iritirana ponašanjem Grčke, ali i stalnim boravkom u čekaonici za ulazak u Europsku uniju, pokušala kratkotrajno pronaći saveznika u Rusiji. No to ju je stajalo izbacivanja iz programa nabave američkog aviona F-35 2019., nakon što je Ankara nabavila od Moskve ruski proturaketni obrambeni sustav S-400, a za koji Pentagon smatra da bi njegov napredni radarski sustav mogao omogućiti Rusima da špijuniraju avione F-35.

Propali pokušaj turske nabave F-16

Erdogan se s vremenom odmaknuo od Moskve pa je pokušao od Amerikanaca kupiti 40 borbenih zrakoplova tipa F-16 Block 70. Turski predsjednik je tu kupnju vrijednu šest milijardi dolara pokušao predstaviti turskoj javnosti kao kompenzaciju za financijske gubitke Ankare u programu F-35.

Posjetivši Washington, Micotakis nije propustio upozoriti američke kongresnike da ne dopuste prodaju F-16 Turskoj te kazao da Atena neće prihvatiti otvorene akte agresije koji krše grčki suverenitet i teritorijalna prava. Pritom je grčki premijer mislio na nedavne turske upade u grčki zračni prostor, pa je poručio Kongresu da se turski preleti iznad grčkih otoka moraju odmah zaustaviti.

'Zadnja stvar koja treba NATO-u u trenutku u kojem je naš fokus pomoći poraziti rusku agresiju još je jedan izvor nestabilnosti na jugoistočnom krilu NATO-a', dodao je Micotakis, uz pljesak kongresnica i kongresnika. 'Molim vas da to uzmete u obzir kada budete donosili odluke o obrambenim nabavama koje se tiču ​​istočnog Mediterana', prisnažio je grčki premijer. Micotakis je problem s Turskom iznio na odvojenim sastancima s predsjednicom Predstavničkog doma Nancy Pelosi, kao i dvostranačkim, dvodomnim čelnicima odbora za vanjske poslove koji mogu jednostrano blokirati prodaju oružja. Ti sastanci uključivali su razgovor s predsjednikom Odbora za vanjske poslove Senata Bobom Menendezom, jednim od najžešćih protivnika Turske na Capitol Hillu iz redova demokrata.

Tursko protivljenje Nordijcima u NATO-u zbog Kurda

Ipak, Menendezovi manje tvrdolinijaški kolege nedavno su signalizirali opreznu otvorenost za dozvolu prodaje F-16 Turskoj s obzirom na njezinu potporu Ukrajini. No nedavne prijetnje Ankare upućene Švedskoj i Finskoj da neće podržati njihovo članstvo u NATO-u stvorile su neizvjesnost hoće li isti ti zastupnici dopustiti nastavak prodaje F-16.

'Turska mora nešto objasniti', rekao je za Defense News predsjednik Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma iz redova demokrata Gregory Meeks. 'Oni su u velikoj mjeri učinili pravu stvar. To mi je važno, ali postoje druge stvari s kojima još uvijek imamo problem i o kojima moramo voditi dijalog', kazao je, precizirajući da je riječ o ​​turskom protivljenju švedskom i finskom članstvu u NATO-u.

Erdogan je optužio obje nordijske zemlje da podržavaju Kurdistansku radničku stranku (PKK), koju Turska naziva terorističkom skupinom. Uz to, zatražio je od Švedske i Finske da ukinu embargo na oružje Ankari uveden nakon turske ofenzive 2019. na administraciju kojom dominiraju Kurdi na sjeveroistoku Sirije i koja je bliska s PKK-om. Valja podsjetiti da svaka članica NATO-a mora pristati na ulazak nove članice u savez, što u ovom slučaju dopušta Turskoj da jednostrano odbije kandidaturu Švedske i Finske, kojima Rusija otvoreno prijeti zbog zahtjeva za članstvom.

Rješenje u tzv. slovačkom aranžmanu

Republikanski zastupnik Mike McCaul, vodeći član Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma, upozorio je da bi Erdoganova blokada dvaju potencijalnih novih saveznika u NATO-u mogla potopiti prodaju F-16.

'Grčka je bila vrlo dobar saveznik Ukrajine, ali to je i Turska', rekao je McCaul za Defense News, sugerirajući kako bi se problem unutar NATO-a mogao riješiti na način da Turska isporuči svoj sustav S-400 Ukrajini, zemlji koja očajnički traži napredne sustave protuzračne obrane protiv ruskih zračnih snaga. McCaul je dao naznačiti da bi SAD zauzvrat Turskoj mogao poslati raketni sustav Patriot, i to u aranžmanu sličnom onom koji je Washington postigao sa Slovačkom nakon što je poslala svoj sustav S-300 Ukrajini. McCaul nije pritom ponudio rješenje za tursku nabavu američkih aviona, ali dobro upućeni izvori uvjereni su da će o tome biti više riječi na predstojećem sastanku turskog šefa diplomacije Mevluta Cavusoglua s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom.