"Mnogim građanima, mnogim skupinama birača u ovom slučaju otežano je ostvarivanje biračkoga prava", istaknula je Natalija Kanački na konferenciji za novinare ispred Državnog izbornog povjerenstva (DIP). Naglasila je da su to prije svega osobe u samoizolaciji. Kaže da mediji objavljuju da je oko 2.300 osoba trenutno u samoizolaciji, a od toga je najveći broj, njih oko 1500, u Osječko-baranjskoj županiji. Napomenula je da su te osobe dobile zakonski rok da se do četvrtka prijave kako bi mogle ostvariti svoje biračko pravo.

Kaže i da u ovoj situaciji kada nema povećanog broja članova biračkog odbora, birački odbori nemaju kapaciteta obići sve domove osoba u samoizolaciji koje će to tražiti. Kanački je rekla da također nisu sigurni da će do osoba u samoizolaciji doći informacija da znaju kako to biračko pravo ostvariti. Smatraju i da su osobe koje su pod povećanim zdravstvenim rizikom na neki način obeshrabrene pristupiti izborima, te da će se mnoge od tih osoba također javljati da ih birački odbori posjete u njihovim domovima. Kanački je istaknula da su oštećeni i hrvatski iseljenici. Pozvala je DIP i medije da kažu koliko naših iseljenika sa biračkim pravom ne može pristupiti glasanju u veleposlanstvima i konzulatima.

"Tražimo objavu svih javnih podataka, tražimo da nas u četvrtak DIP obavijesti koliko osoba iz samoizolacije će se javiti biračkim odborima i koliko njih će na kraju po zapisnicima ostvariti to biračko pravo", poručila je. Alarmantno je, kaže, da od 2000. do danas samo četiri do pet posto osoba u iseljeništvu ostvaruje svoje biračko pravo za glasanje, a to se, kako je rekla, onemogućilo raznim zakonima. Istaknula je da se to moglo jednostavno riješiti elektroničkim i dopisnim glasovanjem. Odvjetnik Karlo Novosel rekao je da takvo stanje ima direktne reperkusije ne samo na birače i njihova biračka prava već i na institucije koje takvu situaciju moraju sankcionirati. Apelirao je na građane da se brinu o svom biračkom pravu koje im nitko ne može otuđiti i moraju ga moći konzumirati i to svi na jednaki način.

"S obzirom na upute koje dobivamo od DIP-a postavlja se pitanje da li bi izbori sukladni takvim uputama i pridržavanjem takvih mjera bili zakoniti i sukladni s Ustavom, a to bi povlačilo za sobom obvezu Ustavnog suda da istu situaciju sankcionira", poručio je Novosel. Dodao je i da je to kao prvo obraćanje javnosti, upute nadležnim tijelima da ponašanje usklade sa zakonom i Ustavom, a u konačnici i da Ustavni sud poništi takve neregularne izbore odnosno neregularne postupke tijekom izbora. Ustvrdio je i kako je nemoguće očekivati da bi na ovim izborima svaki građanin mogao ostvariti svoje biračko pravo.