Odbor Vijeća Europe za sprečavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) objavio je u utorak izvještaj o Hrvatskoj, upotpunjen odgovorom hrvatskih ministarstava. Izvještaj je sastavljen temeljem posjeta delegacije Odbora Hrvatskoj u razdoblju od 14. do 22. ožujka 2017., a sadrži niz kritika i preporuka za poboljšanje uvjeta u zatvorskim objektima i psihijatrijskim ustanovama
U izvještaju se analiziraju policijski tretman zatvorenika, uvjeti njihovog boravka u zatvorima u Zagrebu, Splitu i Osijeku te u zagrebačkoj Zatvorskoj bolnici, kao i tretman maloljenika lišenih slobode pod kaznenim progonom. Razmatra se i situacija prisilno hospitaliziranih psihijatrijskih bolesnika, u svjetlu nedavno usvojenih propisa koji se odnose na različite psihijatrijske ustanove.
CPT je ustvrdio da se policija prema većini zatvorenika odnosi korektno. Ipak, zabilježeni su i navodi o lošem postupanju, uključujući šamare i udarce za vrijeme uhićenja ili tijekom ispitivanja u policijskoj postaji ('informativni razgovori'). U nekoliko slučajeva, takvi navodi bili su potkrijepljeni medicinskom dokumentacijom. CPT ponavlja da bi policijski službenici trebali jasno razumjeti da je fizičko zlostavljanje zatočenika neprihvatljivo, te da bi hrvatske vlasti trebale osigurati učinkovitu istragu svih navoda o lošem postupanju i primjenu odgovarajućih sankcija prema policajcima kojima se utvrdi krivnja. Preporuke se odnose na jačanje sustava pravne pomoći, osobito za one koji se privode u policijske postaje na 'informativne razgovore' kao i za one koji pritom zahtijevaju asistenciju vlastitog odvjetnika.
vezane vijesti
U pogledu zatvora, prepoznati su napori hrvatskih vlasti u nastojanju da smanje prenapučenost u tim objektima. Međutim, potrebno je dodatno zalaganje kako bi se osiguralo da svaki zatvorenik u ćeliji koju dijeli s drugima ima na raspolaganju najmanje 4 m2 životnog prostora. CPT je osobito kritičan prema pretjeranim restrikcijama koje se nameću pritvorenicima i osuđenima za prekršaje, koji su i dalje pritvoreni i do 23 sata u nestandardnim ćelijama, bez pristupa 'svrhovitim aktivnostima'. Umjesto utamničenja prijestupnika u prekršajnim postupcima, trebalo bi uvesti alternativna rješenja. Nekoliko preporuka upućeno je s ciljem poboljšanja uvjeta u pritvorima u posjećenim zatvorskim objektima.
Iako je većina zatvorenika u razgovoru s delegacijom CPT-a rekla da se osoblje prema njima odnosi korektno, registrirani su i navodi o fizičkom zlostavljanju, prvenstveno u vezi sa smještanjem zatvorenika u obložene ćelije na duže razdoblje. U izvještaju se, kao permanentan problem, spominje i učestalo nasilje među samim zatvorenicima, koje ponekad rezultira ozbiljnim fizičkim povredama.
Problematiziraju se zakonske prepreke pružanju zdravstvene skrbi u zatvorima u kontekstu manjka akreditiranih zatvorskih liječnika pri HZZO-u, te preporučuju poboljšanja u pogledu povjerljivosti medicinskih pregleda zatvorenika, registriranja i točnosti opisa ozljeda zatočenika prilikom dolaska u zatvor, te tretmana zatvorenika koji boluju od psihičkih poremećaja i ovisnosti o narkoticima. U dijelu izvještaja o Zatvorskoj bolnici u Zagrebu osobito se kritizira manjak psihijatara i medicinskih sestara, kao i ograničeni životni prostor te nedostatak integriranih sanitarnih čvorova u sobama pacijenata.
Što se tiče Odgojnog zavoda u Turopolju, CPT smatra da je tretman prema maloljetnicima dobar i da im se nudi primjereni raspon obrazovnih, zanatskih i rekreacijskih aktivnosti. Kritike se odnose na praksu disciplinskog kažnjavanja maloljetnika izolacijom i do sedam dana, kao i na neučinkovitu žalbenu proceduru.
Ministarstvo pravosuđa u detaljnom odgovoru na preporuke CPT-a nabraja konkretne mjere u pozitivnom i konstruktivnom duhu, pa tako navodi da će se razviti cijeli niz svrhovitih aktivnosti za osuđenike i pritvorenike, a riješit će se i status zatvorskih liječnika u nacionalnom zdravstvenom sustavu.
U pogledu tri posjećene psihijatrijske ustanove, posebnu zabrinutost CPT-a izazvao je manjak životnog prostora i pristup dvorištu za pacijente u Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež u Zagrebu. U izvještaju se kritizira propisivanje lijekova, primjena elektrokonvulzivne terapije u pristustvu drugih pacijenata i nedostak evidencije o mjerama lišavanja slobode kretanja. Izvještaj analizira nedavno usvojene propise o psihičkom zdravlju, izražavajući zabrinutost zbog pravnog statusa psihijatrijskih bolesnika.
Ministarstvo zdravstva u svom odgovoru pružilo je informacije o poduzetnim aktivnostima na tragu preporuka CPT-a, osobito po pitanju transfera psihogerijatrijskog odjela Psihijatrijske bolnice vrapče u novu zgradu i primjene elektrokonvulzivne terapije u namjenskoj sobi Kliničkog bolničkog centra Zagreb.
NEOGRANIČEN PRISTUP
Kako radi CPT?
Izaslanstva CPT-a posjećuju države ugovornice u određenim vremenskim razmacima (obično jednom svake četiri godine), ali po potrebi mogu organizirati i dodatne 'ad hoc' posjete. Odbor mora određenu državu obavijestiti o tome da namjerava obaviti posjet. Nakon te obavijesti, izaslanstvo CPT-a može u svako doba otići na bilo koje mjesto u toj državi na kojemu bi osobe mogle biti lišene slobode.
Izaslanstva CPT-a imaju neograničen pristup mjestima na kojima borave osobe lišene slobode i pravo neograničenog kretanja unutar takvih mjesta. S osobama lišenima slobode razgovaraju nasamo i slobodno komuniciraju sa svakim tko im može dati informacije.
Nakon svakog posjeta CPT šalje podrobno izvješće dotičnoj državi. To izvješće sadrži nalaze CPT-a i njegove preporuke, primjedbe i zahtjeve za informacijama. CPT također traži podroban odgovor na pitanja postavljena u svom izvješću. Ta su izvješća i odgovori dio trajnog dijaloga s dotičnim državama.
