'Austrijski Vrhovni sud nije utvrdio ništetnost nijedne ugovorne klauzule iz ugovora o kreditu koji je bio predmet spora, pa nikako ni valutne klauzule u CHF. Sud je utvrdio da su banka kreditor, kreditni posrednik koji je za njen račun davao uslugu financijskog savjetovanja klijentima, kao i treća uključena financijska institucija, svaki u svom segmentu, odgovorni tužiteljima za štetu.

Konverzijom kredita iz EUR u CHF tužitelji nisu ostvarili gubitak, već naprotiv - dobit. Također, sud ne dopušta nikakve tužbe na plaćanje naknade štete, jer je realno nastupanje štete ovisno o tome kakve će troškove i koristi imati klijenti, u odnosu na troškove i koristi koje bi imali da su ostali kod originalnog jednostavnog stambenog kredita u EUR. Na temelju presuđenog utvrđenja postojanja odštetne odgovornosti, klijenti će moći zatražiti isplatu štete u budućnosti u mjeri u kojoj bi šteta za njih realno nastala nakon što se izračunaju sve otplate i troškovi koje će oni podmirivati do zadnjeg obroka i usporede se s originalnom obvezom koju su preuzeli.

Mađarski Vrhovni sud (Kurija) presudio je da banke nisu krive za gubitke zajmoprimaca nastale zbog oscilacija tečaja. Sud je zaključio da su ugovori o deviznim kreditima omogućili zajmoprimcima da iskoriste prednost povoljnijih kamata od onih u kreditima iskazanima u mađarskim forintama, zbog čega moraju snositi i rizike povezane s oscilacijama valutnih tečajeva.

U posljednjem sudskom procesu u Srbiji, za razliku od procesa u Austriji i Mađarskoj, ugovor je proglašen ništetnim. To znači da su sve radnje prema tom ugovoru ništetne i moraju se poništiti vraćanjem u stanje prije ugovora. To znači da dužnik banci mora vratiti kompletan kredit, a banka dužniku sve uplaćene rate. Nasuprot tvrdnjama nekih medija u Hrvatskoj, srbijanska presuda nije pravomoćna nego tek prvostupanjska. Naravno, hrvatski pravni sustav je usklađen s EU, a srbijanski nije.

Stalno ponavljane teze o tome da su promjenjive kamatne stope nezakonite ili pak da su se nezakonito mijenjale su neutemeljene. Kamatne stope u Hrvatskoj mijenjale su se sukladno aktualnim zakonima, a to je potvrdila i sudska praksa u Hrvatskoj, ali i slične u EU. Nadalje, kamate su se mijenjale ili promjenom skupa parametara s kojim se usklađuju ili prema internim metodologijama banaka koje bi potvrdila Hrvatska narodna banka. Ako potrošač ne želi snositi rizik promjene kamatnih stopa uvijek može uzeti kredit s fiksnom kamatnom stopom', priopćili su iz Hrvatske udruge banaka.