'Neki moji kolege smatraju da je inficirano deset ili dvadeset puta ljudi više u odnosu na službene brojke, a ja bih se zaustavio na oko pet puta. Smatram da bismo trebali nešto agresivnije promovirati politiku distanciranja: dakako da potpuno zatvaranje nije rješenje, ali pokoji mali, 'lokalni lockdown' mogao bi biti učinkovit u smanjivanju kontakata, pa i svođenju širenja virusa na minimum. Svi znamo da se on ne može zaustaviti i da najveći problem predstavlja udar na zdravstveni sustav', kaže Lučin.

'Virus se sada širi u obiteljima, u užim krugovima ljudi, među prijateljima, a najvažnije je dobro i jasno rastumačiti kako se to događa i kako se možemo zaštititi. Očigledno je da se prijenos ne događa kapljično, nego i putem aerosola, pa su zaštitne maske nešto manje učinkovite nego što smo mislili - ali su i dalje vrlo važan sustav zaštite. Važno je provjetravati prostorije, izbjegavati zadržavanje u zatvorenim prostorima s većim brojem ljudi, govoriti nešto tiše kako bismo udahnuli što manje aerosola… Sve bitne mjere dobro su poznate, ali čini mi se da ljudi nisu do kraja razumjeli njihovu važnost. Možda ne shvaćaju da se ovdje ne radi o bezazlenoj infekciji, ali razumjet će za desetak dana, kada se pojavi veći broj težih slučajeva. Na temelju današnjih brojki jasno je da će taj broj nažalost biti velik', dodaje sugovornik tportala.

Na primjedbu da Hrvatska u posljednjih desetak dana nema gotovo nikakvu stopu rasta novih slučajeva, on uzvraća stavom da smo po svemu sudeći dosegli limit u broju testiranja.

'Da smo testirali 50 tisuća ljudi, mogli bismo očekivati nešto drugačiji rezultat. Ono što zabrinjava jest vrlo velik udio pozitivnih testova, oko 30 posto, što znači da možemo samo nagađati koliko je stvarno zaraženih ljudi', smatra Lučin. Unatoč svemu, kaže, Hrvatska nije ni blizu famoznog 'imuniteta krda', niti bi trebala tome težiti.

'To je vrlo problematičan koncept jer podrazumijeva prevelike žrtve. Dio zaraženih razvio bi tešku, dio vrlo tešku kliničku sliku, a dio bi preminuo - pa bi se uvijek postavljalo pitanje jesmo li učinili dovoljno da bismo nekome spasili život. Na imunitet krda ne treba računati i ne bi trebalo forsirati ljude da se inficiraju, mada će se ta točka vjerojatno doseći kroz vrijeme. Cijepljenjem velikog broja ljudi oni bi naglo stvorili antitijela i tako bi se brzo zaustavilo širenje virusa, no nemam velika očekivanja od toga jer se - čak i ako sve bude išlo prema planu - cjepivo ne treba očekivati prije proljeća ili ljeta. Kao i kod većine drugih koronavirusa, i kod ovoga se antitijela ne zadržavaju dugo i to je problem. No važno je da se kod preboljelih razvijaju T-stanice koje imaju svoju ulogu i po svemu sudeći važnije su od samih antitijela; one su zaslužne za nerazvijanje težih oblika bolesti jednom u budućnosti', objašnjava Lučin.

Upitali smo ga da prokomentira poteze Vlade i nacionalnog Stožera civilne zaštite, pa je priznao da im nije lako 'jer pokušavaju vagati i procjenjivati širenje bolesti s jedne i reakciju društva s druge strane'.

'Nije jednostavno zaustaviti sve društvene i ekonomske aktivnosti, pretpostavljam da pokušavaju balansirati. Čini mi se da su u prošlom tjednu trebali ići s nešto tvrđim mjerama, lokaliziranima u školama, tvrtkama ili općinama u kojima je zabilježeno najbrže širenje', smatra Lučin.

Najveći broj novozaraženih zabilježen je u Zagrebu, no on smatra da bi lockdown za ovaj grad bio nemoguć 'jer ne može se zatvoriti cijeli Zagreb, sve se ondje vrti'.

'Od svih mjera i dalje je najvažnija edukacija građana. Istina je da se bolest ne širi eksponencijalno, što bi se dogodilo da se ljudi normalno kreću i da se ne štite, ali činjenica je da je dio građana i dalje poprilično zbunjen. Jedna od ključnih stvari koju moraju znati jest da je za razvoj bolesti - koja kod većine neće biti teška, to je istina - iznimno bitna i količina virusa, odnosno njegova infektivna doza koju primimo. Upravo stoga je bitno distanciranje, izbjegavanje duljeg boravka u zatvorenome i prebacivanje što više ugostiteljskih aktivnosti na otvoreno. Postoje i grijalice, zar ne? Situacija je jednostavna - ako smanjimo infektivnu dozu virusa koju smo primili, veća je šansa da ćemo se lakše nositi s bolešću', zaključuje Lučin.