Nancy Rawson, biologinja i potpredsjednica Monell Chemical Senses Center, smatra da bi bilo bolje mjeriti sposobnost osjeta njuha kako bi se utvrdilo koga treba slati na testiranje za koronavirus.

Nova analiza studija o koronavirusu utvrdila je da je kod 77 posto oboljelih od koronavirusa testiranjem uočen djelomični ili potpuni gubitak njuha.

Od toga 44 posto ispitanika bilo je svjesno gubitka njuha i bez testiranja.

Gubitak osjeta mirisa uz upalu grla također je jedan od najranijih simptoma što ga čini korisnijim alatom od kasnijih simptoma u osiguranju zaštite drugih osoba od zaraze, kaže Rawson.

"To je jedan od najranijih simptoma i svako je prije povišene temperature", kaže ona. "Gubitak osjeta mirisa sam za sebe bolje predviđa dijanozu od povišene temperature". Gubitak okusa također se može dogoditi no manje je čest i često povezan s gubitkom njuha.

Rawson kaže da interes koji izaziva gubitak njuha prelazi okvire dijagnostičkih potreba - u pandemiji bi bez osjeta mirisa moglo ostati i do 750.000 Amerikanaca i to ima veliki utjecaj na njihovu sigurnost i kvalitetu života.

Sama kaže da mjesec dana svaku večer testira vlastiti njuh i sudjeluje u studiji novog sustava probira koja bi mogla dovesti do veće kliničke studije.

Test njuha

Test se sastoji od tri trake od kojih dvije nemaju nikakav miris, a treća sadrži poznate mirise kave, čokolade, kokica i plina.

Ispitanici moraju odrediti koja traka sadrži mirise, o kojim se mirisima radi i kojeg su intenziteta.

Rawson kaže kako može zamisliti da veći poslodavci uvedu test njuha i da bi cijena jednog testa mogla biti dolar, a ljude koje taj test izdvoji kao suspektne potom bi se uputilo na skuplje testiranje na koronavirus.

Za one koji žele u vlastitoj kući testirati njuh Rawson kaže da su im na raspolaganju brojni proizvodi poput kave, parfema, bosiljka, ružmarina, paste za zube s mirisom mentola, ruža.

Njuh može biti oštećen kod osoba s Parkinsonovom ili Alzheimerovom bolesti pa bi takvi testovi mogli potaknuti liječnike da ispitaju i mogućnost postojanja tih neurodegenerativnih bolesti.

Gubitak njuha pojavljuje se i kod gripe no ne tako često kao kod covida-19 i oko 60 posto oboljelih od gripe vrati osjet mirisa. 

Kemijska komunikacija

Rawson čoekuje sličnu razinu oporavka i kod oboljelih od koronavirusa.

Rawson dodaje da gubitak njuha smanjuje zadovoljstvo jedenja i da može voditi u pothranjenost. Isto tako zbog gubitka njuha ljudi ne mogu prepoznati pokvarenu hranu ili curenje plina.

Iznenađujuće je što su ljudi koji su izgubili njuh često govorili da imaju osjećaj manje povezanosti s drugima.

"Čini se da postoji kemijska komunikacija među ljudima koja je ispod praga svjesnosti", kaže Rawson i dodaje da su mirisi važni jer često bude sjećanja.

Rawson kaže kako za sada nema načina liječenja gubitka njuha.