'Već su nastale nove varijante iz omikrona, jedna od subvarijanta koje se šire u Danskoj ima već 20 mutacija u odnosu na omikron i može se reći da je nova varijanta. Virus veoma brzo evoluira. Pojava omikrona bila je veliko iznenađenje, teško je uopće reći što je sljedeće. Sve više cijepljenih i onih koji su preboljeli pridonijet će kolektivnoj imunosti. No nitko ne može reći sa sigurnošću hoće li to spriječiti širenje virusa', rekao je Brizić u Novom danu N1 televizije.

Na pitanje jesu li covid potvrde korisne ili ih treba ukinuti, odgovorio je: 'Slijedili smo primjere država u kojima se pokazalo da su korisne, ali smo to koristili veoma labavo. Koliko su korisne u Hrvatskoj, ne znam. Bio sam za njih, ali u inicijalnoj fazi trebalo je potaknuti što više ljudi da se cijepi i primjenjivati covid potvrde u većoj mjeri.'

Brizić podupire cijepljenje školske djece. 'Djeca su puno otpornija na bolest, ali to ne znači da je nema. Veća je korist od cijepljenja djece nego da ga prebole. Ima dokaza da covid potiče neke druge bolesti i ne znamo kakve će biti dugoročne posljedice', upozorio je.

>> U Hrvatsku stiže novo cjepivo protiv korone. Stručnjaci su podvojeni, a ovo su odgovori na ključna pitanja

Govoreći o Novavaxovom cjepivu, koje 24. veljače stiže u Hrvatsku, istaknuo je:

'Prethodna cjepiva – mRNA i vektorska – nose genetsku poruku za jedan protein koronavirusa, protein šiljak, dok je novo cjepivo gotov proizvod, ima protein u sebi. Ciljat će isti dio virusa – protein šiljak – ali drugačiji je način dostave. Razlikuje se i način na koji cjepivo stimulira imunološki odgovor. Kod prethodnih cjepiva potiče ga virusni vektor ili mRNA molekula. Proteinsko cjepivo ima dobru zaštitu. Osim toga, ljudi sada imaju još jednu opciju – cjepivo koje je korišteno i prije, za hepatitis ili zooster.'

Nuspojave su standardne, cjepivo je predviđeno za primanje u dvije doze, a Novavax se neće računati kao prvo cjepivo te kompanija traži dozvolu da se primjenjuje kao booster doza, objasnio je.

Brizić smatra da bi cijepljenje građana trebala biti glavna strategija. 'Države koje su nam primjer poduzele su aktivne mjere i stimulirale cijepljenje ljudi. Zašto smo mi zakazali, teže je pitanje. Cijepljenje ljudi treba biti glavna strategija jer vidimo da je manja smrtnost ako država ima više cijepljenih', istaknuo je.

Nije neuobičajeno, kaže, da se ljudi cijepe svake godine za neke patogene, poput gripe – cijepe se trideset godina zaredom.

'Što se tiče cjepiva adaptiranog za omikron, ako bi pokazalo širu zaštitu, bilo bi korisno cijepiti se njime sljedeću jesen. No imamo tek preliminarne podatke, prave podatke tek trebamo pričekati', istaknuo je Brizić za N1.