Barišić je istaknuo kako je za ulazak u otajstvenost uskrsnuća potrebno udivljenje, poniznost, iskrenost, kontemplacija, govor tišine i ,iznad svega, milosni dar i hod vjere. Potrebno je sići s prijestolja svoga ega na razinu učenika, prihvatiti istinu da smo stvorenje kojem je potrebno obraćenje i spasenje, rekao je nadbiskup.

Dodao je i kako često ne razumijemo Božje riječi i geste jer smo daleko od njegove logike te da pitanje o smislu života muči svakog pojedinca, ali i pitanja o obitelji, ljubavi, braku, radu, zaradi, bogatstvu, siromaštvu, požrtvovnosti, solidarnosti, Crkvi, pravdi, napretku. Naš je život poput kviza, puno je pitanja, od najjednostavnijih, svakodnevnih gdje se dobro snalazimo i lako dajemo odgovore, do onih složenijih na koja smo manje sigurni u točnost odgovora, rekao je.

"Događaj uskrsnuća je temeljno i nezamjenjivo djelo Božje ljubavi, jer se u otvaranju posljednjeg životnog pitanja daje odgovor koji se tiče svih ljudi i povijesti spasenja čitavog stvorenog svijeta, nadilaze se svi strahovi i opraštaju sva učenička zatajenja", poručio je monsinjor Barišić.

"Grob nastaje i dominira tamo gdje nema novih života, gdje je nasilje nad djecom i ženama, sebičnost, kriminal, tamo gdje je nestalo razgovora, blizine, oproštenja, solidarnosti, dobrote, odgovornosti, pravde, mira, vjere, nade i ljubavi", dodao je.

U životu treba dati mjesta i vremena Bogu

Zato, rekao je, nikada ne treba zaboraviti na Kristovo uskrsnuće. Ne treba se bojati Božje pobjede nad smrću i treba dati mjesta i vremena Bogu u našem životu.

"Kršćani prvih stoljeća uhvaćeni u nedjeljnom slavlju i osuđeni na smrt iskreno i jasno odgovaraju svojim sucima - ne možemo bez nedjelje. Danas i mi želimo reći i na to podsjetiti sve naše zakonodavce i poslodavce - ne možemo bez nedjelje. Bez nedjelje ne možemo biti cjeloviti ljudi, biti obitelj. Nedjelja spašava naše ljudsko i božansko dostojanstvo, dostojanstvo braće i sestara, sinova i kćeriju Božjih. Zato neradna i slavljenička nedjelja nije ni protiv koga već je zajednički spasonosni poklik svih sindikata, radnika, udruga, vjernika, građana, drugih vjera i svjetonazora, majki, žena, muževa, djece, obitelji. Doista ne možemo bez nedjelje Uskrsa", rekao je nadbiskup Barišić.

Misu je zaključio čestitkom za Uskrs i poručio da oslobođeni ropstva grijeha i spona smrti, radosna srca trebamo koračati svijetom kao svjedoci uskrsloga Gospodin, kao kršćani - Kristovi učenici u kojima odjekuje radosna vijest, odgovor na pitanje čovjekova života i konačnog smisla: Krist uskrsnu, doista uskrsnu! Aleluja! Aleluja!

Nakon misnog slavlja Splićani i njihovi gosti će uz bogati glazbeni program od 11 do 14 sati moći uživati u Slasnom uskršnjem jutru kojeg je organizirala gradska turistička zajednica, pekara Babić i Dalmacijavino.

Svi koji se u to vrijeme nađu na Rivi moći će uživati u tisuću porcija sirnica, tisuću čaša prošeka i tisuću šarenih pisanica koje su izradili korisnici Centra Juraj Bonači, dok su učenici Škole za dizajn, grafiku i održivu gradnju Split napravili tisuću prigodnih privjesnica za sirnice.

Nadbiskup Puljić: Uskrs je blagdan nad blagdanima

Zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije mons. Želimir Puljić poručio je u nedjelju na koncelebriranom misnom slavlju u katedrali sv. Stošije u Zadru da "Uskrs nije samo blagdan, nego blagdan nad blagdanima'“.

"Svjestan tog događaja, apostol Petar u poslanici veli da smo i mi njegovim darom postali 'rod izabrani, kraljevsko svećenstvo, sveti puk, narod stečen naviještati silna djela Onoga koji nas iz tame pozva k divnome svjetlu svome'. Na tom uskrsnom svjetlu počiva vjera i nada Crkve. A iz jutra uskrsne zore izviru njezina snaga, radost i utjeha. Jer, da Krist nije uskrsnuo, uzaludno bi bilo naše propovijedanje, neutemeljeno naše ufanje i bezizgledna naša nada. Zato je Uskrs blagdan života i radosti. To je događaj  o kojemu Crkva već dva milenija propovijeda, te radosno s vjerom ispovijeda - Znamo da si doistine, uskrsnuo, Božji Sine“, kazao je propovijedi mons. Puljić.  

Prazan grob na Kalvariji otvorio je novu stranicu u povijesti čovječanstva

Istaknuo je kako je "prazan grob na Kalvariji otvorio novu, jedinstvenu stranicu u povijesti čovječanstva".

"Stoga je Isusovo uskrsnuće najsnažnije vrelo ufanja i nade naše, ključni događaj koji osmišljava povijest ljudskih sudbina. A događaj Kristovog uskrsnuća nije neka 'utješna filozofija' za slabe i naivne. Njezin objekt vjere nije povijest, nego nadpovijest po kojoj su ljudi kadri nadati se i protiv nade", ustvrdio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić.

Zaželio je blagoslovljene Uskrsne blagdane svim Zadranima, svećenicima, redovnicama i redovnicima, predstavnicima građanske vlasti, učiteljima i odgojiteljima mladih naraštaja, liječnicima i bolničkom osoblju,  obrtnicima, ratarima i pomorcima i svima koji u znoju lica svoga zarađuju za kruh svoj svagdanji.

Sretan Uskrs čestitao je i na talijanskom, njemačkom, francuskom i engleskom jeziku "onima koji se ovih dana nalaze u našem gradu, a ispovijedaju istu vjeru u Gospodnje uskrsnuće".

Na kraju misnog slavlja podijelio je papinski blagoslov s potpunim oprostom "svima koji su se istinski pokajali, ispovjedili i svetom pričesti nahranili".

"Taj potpuni oprost Crkva nam nudi kao namjenu za oslobađanje od onih vremenitih kazni koje smo za grijehe zaslužili. Ovo nije oproštenje grijeha nego oslobađanje od vremenitih kazni koje možemo namijeniti ili za naše pokojne, za svoje prijatelje, rodbinu, za sebe same", poručio je nadbiskup Puljić.

Nadbiskup Devčić: Moliti s vjerom i povjerenjem u Božju konačnu odluku

Riječki nadbiskup Ivan Devčić u propovijedi na središnjem uskrsnom euharistijskom slavlju, u katedrali sv. Vida u Rijeci, poručio je vjernicima kako bi se u svojim molitvama trebali obraćati Bogu s vjerom u Njegovu konačnu odluku i da molitve tada neće ostati neuslišane. 

"U Boga treba imati povjerenje i kad nam daje ono za što ne molimo", istaknuo je Devčić.

Riječki nadbiskup je kao primjer naveo Isusovo prepuštanje Božjoj odluci i u najtežim trenucima pred svoju smrt, iako uz molbu da izbjegne tu sudbinu.

Nadbiskup Devčić je rekao da se u trima različitim doživljajima i shvaćanjima činjenice da Isusova tijela nema u grobu - Marije Magdalene, Petra i Ivana - očituje da iako svi vide isto, ne doživljavaju i ne vjeruju jednako.

"Ivan vjeruje da je Isus uskrsnuo bez dokaza te je i nama upućen poziv da vjerujemo u ono što se ne može vidjeti očima i opipati rukama. Nema takvog znaka koji bi nekoga moga natjerati da vjeruje", rekao je Ivan Devčić.