Kada bi apsolutno svi zaposleni u javnim i državnim službama, dakle 180 tisuća zaposlenih, krenuli u štrajk što su ga sindikati najavili za 12. svibnja, Vlada bi u proračunu mogla zadržati oko 55 milijuna kuna neisplaćenih dnevnica. Ta računica temelji se na procjeni prema kojoj bi se zaposlenima u javnim službama prosječno od plaće, za jedan dan štrajka, moglo oduzeti 300 kuna bruto
No, sindikati javnih službi još nisu objavili kako će i koliko štrajkati, pa postoje različite mogućnosti organiziranja štrajka, od toga da svi obustave posao u isto vrijeme na jedan dan, do postupnog pridruživanja štrajku u kojem bi jedna služba otvorila štrajk, a druge bi joj se pridruživale iz dana u dan, piše Novi list
Sindikati za sada ne žele iznositi detalje o kojima razmišljaju kako ne bi poslodavcu, odnosno Vladi otkrili svoje karte. Osim toga, članstvo sindikata tek treba odgovoriti na referendumsko pitanje hoće li svoje plaće izboriti štrajkom. Referendum u cijeloj zemlji kreće u ponedjeljak, odnosno u Zagrebu i Splitu u utorak.
Zajedno ga organizira osam sindikata javnih službi članova dosadašnjeg pregovaračkog odbora u tom sektoru, a u vlastitoj režiji ih prati i Sindikat Preporod. Zakon o radu propisuje kako se radniku koji sudjeluje u štrajku, plaća i dodaci na plaću mogu smanjiti razmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku. S obzirom na ranija iskustva, prije svega u sektoru obrazovanja, sindikati priželjkuju da im poslodavac neće uskratiti dnevnice za vrijeme provedeno u štrajku, ali su spremni i za tu opciju.
Tvrde da će u slučaju uskrate dnevnica krenuti u novi štrajk kako bi izborili oduzeta sredstva. Svih 180 tisuća zaposlenih u javnim službama – obrazovanju, školstvu, znanosti, kulturi i socijalnoj skrbi – nisu članovi sindikata pa je tako iluzorno očekivati da bi kompletan javni sektor bio paraliziran na dan štrajka. Sindikalno je organizirano oko 70 posto zaposlenih, odnosno gotovo 130 tisuća radnika u javnim službama.
Pa, kada bi svi sindikalno organizirani radnici na jedan dan obustavili rad, proračunska »ušteda« pala bi s 55 na 39 milijuna kuna. A ta sredstva, uskrati li Vlada kao što najavljuje, radnicima u štrajku trebat će isplatiti sindikati.
Sindikati javnih službi vjeruju da su u pravu i osim akcija, najavljuju i tužbe protiv poslodavca koji je zakonom umanjio plaće za šest posto.
Za pilot tužbe, tvrde, imaju uporište u aktima Međunarodne organizacije rada (MOR). Naime, u normalnim gospodarskim okolnostima zakonsko poništavanje sporazuma sa sindikatima predstavljalo bi kršenje međunarodnih konvencija. No, suspenzija kolektivnog ugovora dopušta se u izvanrednim okolnostima gospodarske krize, ali MOR u tim slučajevima postavlja precizna upustva za takvu mjeru.
Primjerice, plaće se u tom slučaju trebaju zaštititi od rasta troškova života. To je jedan od propusta u kojem sindikati javnih tužbi nalaze uporište za pokretanje pilot tužbi koje su najavili razgovarajući na jednom od skupova s povjerenicima proteklih dana. Prema tumačenju sindikata, upitan je i predugačak rok suspenzije ugovora od dvije godine.
