Povjerenstvo za suočavanje s prošlošću, čije je osnivanje Plenković najavio nakon postavljanja HOS-ove ploče s natpisom 'Za dom spremni' u Jasenovcu, konačno će nakon tri mjeseca biti i osnovano. No tko će činiti to tijelo i prema kojim kriterijima te koji će mu biti zadaci i ciljevi i u kojem roku, samo su neki od važnih detalja koje bi javnost trebala saznati na samoj sjednici Vlade s obzirom na to da Služba za odnose javnošću Banskih dvora ni ovaj put uz najavu dnevnog reda sjednice nije objavila i materijale iz kojih bi građani i novinari mogli vidjeti sadržaj odluka koje Vlada kani predložiti.

Stoga u međuvremenu preostaje samo podsjetiti da osnivanje Vijeća, koje se dosad,kolokvijalno, nazivalo Povjerenstvo za suočavanje s prošlošću, koordinira Davor Božinović, šef Ureda premijera Plenkovića, koji je u to tijelo pozvao dvadesetak osoba. Na čelu bi im trebao najvjerojatnije biti akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a u Vijeću bi trebali sjediti ljudi vrlo raznolikih i različitih stručnih karijera dok bi povjesničara, pogotovo onih koji se ozbiljno bave 20. stoljećem, trebalo biti u tragovima što je i jedan od razloga zašto je povjesničar Hrvoje Klasić zahvalio Božinoviću i otklonio njegov poziv.

Osim odluke o osnivanju Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, pred Vladom će se na otvorenom dijelu sjednice naći i Prijedlog uredbe o kriterijima za provedbu postupaka odabira i imenovanja kandidata za predsjednike i članove uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Podsjetimo, ministar državne imovine Goran Marić kazao je u nedavnom intervjuu da će ova Vlada biti prva koja će uprave trgovačkih društava izabrati javnim natječajem: 'Vlada se jasno odredila da se članovi uprava u tvrtkama od strateškog ili posebnog interesa za RH biraju javnim natječajem. Upravo je u tijeku donošenje nove takve odluke'.

Vlada bi Saboru konačno trebala poslati i izmjene Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda, u koji su ugrađene odredbe europske Direktive o duhanu, a zbog čijeg kašnjenja u primjeni Hrvatskoj prijete sankcije Europske komisije. Naime, s tom Direktivom, koja propisuje da 65 posto ambalaže duhanskih proizvoda zauzimaju slike i upozorenja o štetnosti duhana, zemlje članice EU-a već su bile obvezne uskladiti svoje nacionalne zakone, no nije Hrvatska jedina koja kasni.

Direktivom se, osim upozorenja na ambalaži o opasnosti pušenja, zabranjuje i sve dodane okuse, s izuzetkom mentola koji će biti izbačen do 2020., a dozvoljava se jedino duhan s okusima za nargile. Među mjerama koje propisuje direktiva su i zabrana kancerogenih, mutagenih i neurotoksičnih dodataka štetnih već u nezapaljenom duhanu, ne dozvoljava se navođenje količine katrana i nikotina kako ne bi dovelo u zabludu potrošače da koriste zdravije cigarete, zabranjuju se promotivne popuste i kupone na ambalaži, a određuje se i da svi laboratoriji za testiranje moraju biti potpuno neovisni od duhanskih tvrtki.

Cilj je takvim mjerama smanjiti broj pušača u EU i spriječiti dio od 700.000 smrtnih slučajeva godišnje uzrokovanih pušenjem dok iz hrvatskog Ministarstva zdravstva navode da od posljedica pušenja u Hrvatskoj svake godine umire više od 9.000 ljudi, odnosno gotovo svaka peta umrla osoba. 

Na otvorenom dijelu sjednice koji broji 30-ak točaka dnevnog reda Vlada bi u četvrtak na drugu stranu Markova trga trebala poslati i Nacrt prijedloga zakona o osiguranju radničkih tražbina te o izmjenama i dopunama Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, kao i Nacrt prijedloga zakona o izmjeni Zakona o udrugama te o izmjeni i dopunama Zakona o osobnom imenu.

Također, Vlada bi trebala usvojiti i Prijedlog zaključka o poništenju Javnog poziva za predlaganje kandidata za člana Vijeća za elektroničke medije te ponovnoj objavi Javnog poziva za predlaganje kandidata za tri člana Vijeća za elektroničke medije.