Mihály Varga, predsjednik uprave i većinski vlasnik KÉSZ-a, poslao je pisma namjere Vladi, mađarskom Veleposlanstvu u Hrvatskoj te Agenciji za javno-privatno partnerstvo u kojima objašnjava kako je KÉSZ 2008. godine izgradio zatvor u mađarskom Tiszalöku kojim sada upravlja jedna od tvrtki unutar njihova holdinga. Takav model htjeli su primijeniti i u Hrvatskoj.

'Telefonski sam kontaktirao ministarstva, Vladu RH i poslao im dokumente, uključujući i pismo namjere, holdinga KESZ iz kojih je sve vidljivo. Ministarstvo financija je jedino reagiralo i na sastanku me uputilo u slijed postupaka, za što sam im zahvalan. Ostali kojima su dokumenti poslani nisu reagirali ili su kao Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI) na koji sam upućen preko Ministarstva pravosuđa odgovorili da ne postoji interes za gradnju takvog kompleksa u Slavoniji što nam je bila interesna zona', objasnio je Poslovnom dnevniku Vjekoslav Beck, predstavnik KESZ-a u Hrvatskoj. Becka najviše ljuti što vladajući stalno pričaju o privlačenju stranih investitora, a kada do toga dođe Vlada je apsolutno nezainteresirana. Osim što su Hrvatskoj prijeko potrebne investicije, nasušno joj trebaju i zatvorski kapaciteti budući da su postojeći već odavno prekrcani.

Mađari su, naime, bili spremni uložiti svoj novac u izgradnju zatvora te se naposljetku baviti i njegovim održavanjem, zapošljavanjem čuvara i kompletnim rukovođenjem kompleksom. Graditeljstvo im je glavna djelatnost, a unutar holdinga KESZ posluje 60 tvrtki koje se uz građevinu bave i iznajmljivanjem nekretnina.

U Ministarstvu pravosuđa kažu kako su KESZ-u odgovorili da Hrvatska trenutno nema potrebu graditi zatvor u Slavoniji po principu javno-privatnog partnerstva. 'Ako se to promijeni, kontaktirat ćemo mađarski holding kao i sve druge zainteresirane', istaknuli su za Poslovni dnevnik.

Iz KESZ-a pak ističu kako nisu inzistirali da lokacija za gradnju zatvora bude u Slavoniji, no da im se okolica vojnog poligona u Gašincima kod Đakova činila kao idealna pozicija, a uz zatvor su planirali graditi peletanu odnosno elektranu na biomasu čiji bi višak toplinske energije usmjerili na zagrijavanje oko dva hektara staklenika.