Vladajući HDZ i dalje je prvi izbor među ispitanicima. Više od četvrtine građana tu stranku smatra najboljom na političkoj sceni i to uz blagi rast u odnosu na travanj (svibanj 26,1 posto - travanj 25,4 posto).

Rast bilježi i SDP iako i dalje značajno zaostaju (svibanj 17,5 posto - travanj 17,1 posto). Treća opcija ostaje platforma MOŽEMO! koja vlada Zagrebom gotovo godinu dana; u svibnju su na 12,6 posto (travanj 12,8 posto), pokazuju najnoviji podaci CRO Demoskopa koji je za RTL provela agencija Promocija Plus od 2. do 5. svibnja na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je - 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

Slijedi MOST koji i ovoga mjeseca gubi podršku iz vala referendumskih inicijativa, pali su ispod 10 posto (svibanj 9,2 posto - travanj 10,3 posto). Gotovo dvostruko manje ima Domovinski pokret, uz doduše blagi rast (svibanj 4,8 posto - travanj 4,7 posto). Ostali su daleko: CENTAR manje od 2 posto (u svibnju 1,9 posto - 1,6 posto u travnju), pa HSS (svibanj 1,6 posto - travanj 1,7 posto).

Još dalje su FOKUS (svibanj 1,2 posto - travanj 1,2 posto), HNS (svibanj 1,1 posto - travanj 0,8 posto), pa IDS (svibanj 1 posto - travanj 1 posto), a ispod toga su i sve ostale stranke kojih, znamo, u Hrvatskoj ne manjka. No velikom izboru unatoč građani očito nisu impresionirani ponudom jer je neodlučnih više od 17 posto.

Na ljestvici najpozitivaca očekivani duo, a najbolje i u svibnju stoji predsjednik Milanović s gotovo 21 posto potpore (imao 22 posto u travnju). No sukob mu očito šteti - jer od veljače ovo je njegov najlošiji rejting.

Drugi izbor je premijer Plenković kojem je pak u odnosu na travanj rejting viši za gotovo 3 postotna boda (svibanj 18 posto - travanj 15,5 posto). Svi ostali su daleko, a broncu na ovoj ljestvici zadržao je zagrebački gradonačelnik, s manje od 5 posto (u travnju bio na 5,5 posto).

Slijedi ministar financija Zdravko Marić (svibanj 3,5 posto - travanj 2,8 posto), pa Sandra Benčić (svibanj 1,9 posto - travanj 2 posto) i Ivan Penava (svibanj 1,9 posto - travanj 0,8 posto). Tek nakon njih je predsjednik SDP-a Peđa Grbin (svibanj 1,5 posto - travanj 1 posto).

Među top deset u svibnju je i SDP-ova Biljana Borzan (svibanj 1,4 posto - travanj 0,9 posto), Marija Selak Raspudić (svibanj 1,3 posto - travanj 1,4 posto) i Oleg Butković (svibanj 1,2 posto - travanj 0,6 posto). Da je najpozitivniji, među brojnim političarima - NITKO stav je gotovo četvrtine građana (23,4 posto).

Najnegativniji političar

Na ljestvici na kojoj nitko ne želi biti, vrh i dalje drži isti posvađani duo. Najnegativac u državi i u svibnju je premijer Andrej Plenković - to je stav više od 28 posto ispitanika (27,7 posto u travnju). No približio mu se predsjednik Milanović kojeg od početka mandata građani nisu ovako negativno ocijenili. Stav je to gotovo četvrtina ispitanika - što je, od travnja rast od gotovo 6 postotnih bodova (svibanj 23,5 posto - travanj 17,9 posto). Komunikacijom u kojoj ne bira riječi, pa i psuje, očito mu je donijela negativne bodove.

Dugo nakon njih nema nikog nema, a treći najnegativac je Milorad Pupovac (svibanj 3,3 posto - travanj 3,3 posto), onda ministar obrane Mario Banožić koji je preživio rekonstrukciju Vlade (svibanj 3 posto - travanj 2,8 posto), pa predsjednik Sabora Gordan Jandroković (svibanj 2,6 posto - travanj 1,5 posto), onda i šef diplomacije Gordan Grlić Radman (svibanj 1,8 posto - travanj 0,3 posto).

Slijedi i četvrti član HDZ-a, ministar zdravstva Vili Beroš (svibanj 1,6 posto - travanj 2,9 posto), pa Hrvoje Zekanović koji je Milanovića javno optužio da se drogira (svibanj 1,1 posto - travanj 0,5 posto). Isti rejting ima i Tomislav Tomašević (svibanj 1,1 posto - travanj 2,4 posto), a da su negativni svi političari stav je više od 12 posto ispitanika.

A kakve su ocjene Ureda predsjednika, Vlade i Sabora?

Iako je Pantovčak ponovno dobio najbolju ocjenu, dobar - tri, ovo je najlošiji prosjek od početka predsjedničkog mandata (svibanj 2,83 - travanj 3). Vlada je nakon rekonstrukcije nešto poboljšala prosjek od travnja, ali ostali su na dovoljan - dva (svibanj 2,34 - travanj 2,31). Istu ocjenu s nižim prosjekom građani su dali i parlamentu (svibanj 2,34 - travanj 2,31).

Manjak društvenog optimizma vidljiv je i u svibnju. Tek nešto više od 18 posto ispitanika smatra da zemlja ide u dobrom smjeru, a 68,3 posto smjer ocjenjuje pogrešnim (prošlog mjeseca je bilo manje od 18,6 posto optimističnih, a 67,6 posto ispitanika smatralo je da idemo u pogrešnom smjeru). Optimistični su najčešće glasači vladajućeg HDZ-a (52,5 posto), ali i među njima 31,8 posto smatra da idemo u pogrešnom smjeru.