"Riječ je o jednom pravnom, političkom i operativnom pitanju koje je čekalo rješenje dugi niz godina. U zajedničkom naporu sindikata i Vlade rješava se pitanje jednog velikog broja sindikalnih nekretnina u smislu čiste situacije kada je riječ o vlasništvu te lakšem i boljem daljnjem upravljanju i održavanju tih nekretnina ", kazao je premijer Andrej Plenković, koji se uoči sjednice Vlade i sastao s predstavnicima sindikata.

Donošenjem ovoga zakonskog prijedloga konačno se rješava pitanje vlasništva nad nekretninama koje su na temelju Zakona o udrugama iz 1997. godine privremeno prešle u vlasništvo Republike Hrvatske, dodao je ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

Intencija nije bila da nekretnine trajno prijeđu u vlasništvo države, već da se sindikati dogovore oko podjele, a ako ne uspiju, odluku je trebao donijeti Hrvatski sabor. Ni jedno ni drugo nije nikada realizirano, kazao je Bačić. Zakonskim prijedlogom predviđa se ustrojavanje Sindikalnog fonda nekretnina na temelju sporazuma sklopljenog 2010. godine među sindikatima.

"Osnovna ideja Zakona je da se većina nekretnina prebaci na zajednički Sindikalni fond nekretnina kojim bi upravljali sindikati u skladu s ranijim sporazumom, dok bi manji dio nekretnina pripao točno određenim sindikatima koji te nekretnine koriste", istaknuo je ministar.

Nakon obavljenih očevida i nekoliko krugova konzultacija postignut je dogovor oko 35 nekretnine koje bi bile pogodne za povrat sindikatima, a za koje je nedvojbeno utvrđeno da pripadaju određenoj sindikalnoj središnjici, rekao je. 

Temeljem Sporazuma iz 2010. godine utvrđeno je da Savez samostalnih sindikata Hrvatske stječe vlasnički udio od 32,58 posto, Nezavisni hrvatski sindikati 29,97, Matica sindikata Hrvatske 22,49, Hrvatska udruga sindikata 9,8 te Udruga radničkih sindikata udio od 5,16 posto.

Vlada je usvojila i prijedlog Zakona o razmjeni podataka između tijela za provedbu zakona država članica Europske unije, a koji je, naglasio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ključan za jačanje sigurnosne suradnje unutar EU. 

"Transnacionalni kriminal i terorizam zahtijevaju brzu i učinkovitu razmjenu informacija, a dosadašnja regulativa nije bila dovoljno učinkovita, što je potvrdila praksa", rekao je.

Usklađivanjem s Direktivom EU, definiraju se jasna pravila i rokovi za razmjenu podataka, uspostavlja jedinstvena točka za njihovu razmjenu te se jača uloga Europola kao informacijskog središta. 

"S obzirom na našu nedavnu evaluaciju za Schengen, spremni smo za implementaciju ovog Zakona", rekao je ministar Božinović.