Iz tjednog pregleda Plenković je izdvojio susret sa županima i predstavnicima Udruge gradova u Koprivnici. 'Još jedna potvrda kvalitetnog dijaloga sa jedinicama lokalne samouprave. Nastavak je to naše politike decentralizacije', kazao je Plenković.

Podsjetio je i na sastanak Europskog vijeća koji je održan prošli tjedan. 'Vidjeli ste nakon britanskih izbora izgleda da ćemo zaključiti uredan brexit i to već krajem siječnja. Druga kapitalna tema je višegodišnji financijski okvir i ta tema će dominirati sastancima u idućoj godini', poručio je Plenković.

Što se tiče hrvatskog predsjedanja, kazao je da će danas i sutra biti završeni svi radovi u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, podsjetivši da će u petak biti održan domjenak i otvaranje tog dijela NSK.

'Pripremljena je za pokretanje mrežna stranica predsjedanja Europskom unijom. Adresa nove stranice je eu2020.hr', kazao je Plenković, nakon čega je pokušao pokrenuti stranicu, no nije mu krenulo baš dobro. 'Ako sad to ne proradi, onda smo u problemu', kazao je Plenković i uspio ipak pokrenuti stranicu. 'Evo, to je to', dodao je.

Vlada odbila zahtjev za opoziv Divjak

Vlada je očekivano, na sjednici, odbila zahtjev za opoziv ministrice znanosti i i obrazovanja Blaženke Divjak. 'U cijelosti odbacujemo navode koje su naveli u podnesku, a dio koji se odnosi na štrajk prosvjetara i reformu obrazovanja', kazao je Plenković.

Što se tiče dijela koji se odnosi na njenu odgovornost za štrajk, Vlada u svom mišljenju navodi da je nezadovoljstvo nastavnika u najvećoj mjeri rezultat nedovoljnog ulaganja u sustav odgoja i obrazovanja te erodiranje društvenog položaja učitelja koje traje nekoliko desetljeća.

'Međutim, prvi i najvažniji razlog za štrajk koji su sindikati isticali bilo je zaostajanje plaća u sustavu odgoja i obrazovanja, a kojem je glavni uzrok najveće smanjenje plaća u razdoblju 2012. - 2014. Navedeno zaostajanje plaća ova je Vlada kompenzirala najbržim rastom plaća zaposlenima u sustavu obrazovanja čime je pokazala da uvažava učitelje i nastavnike te dokazala da joj je obrazovanje jedan od prioriteta', poručuju u Vladi.

Podsjećaju da je Vlada osigurala da nastavnicima povećanje plaća bude sveukupno 23,1 posto, a do siječnja 2021. čak 25,5 posto. Dodaju da je povećano i ulaganje u opremanje škola, ali da su mjenjani i drugi pravilnici pa i zakoni kako bi se poboljšao status i rad profesora. 'Štrajk, koji je najvećim dijelom bio usmjeren k poboljšanju materijalnog statusa zaposlenih u sustavu odgoja i obrazovanja, u konačnici je rezultirao rastom osnovice plaće i rastom koeficijenta složenosti poslova, pri čemu je uzeta u obzir fiskalna održivost državnog proračuna. Na temelju postignutog kompromisa, u sljedećih 12 mjeseci osigurat će se rast osnovice za 6,12 posto te rast koeficijenata složenosti poslova, odnosno dodatka na plaću u iznosu od 6,11 posto', obajašnjavaju u Vladi.

Što se tiče dijela oko reforme obrazovanja, u Vladi navode da su nastojali nastaviti već započeti proces. 'U provođenju reformskih procesa nastojalo se voditi principom kontinuiteta, na način da se razvoj temelji na usvojenoj strategiji, da se uzmu u obzir svi pripremljeni materijali i kurikulumi, te da se uvedu unaprjeđenja na temelju javnih i stručnih savjetovanja, međunarodnih recenzija, kao i suvremenih spoznaja i istraživanja. Pritom je važno naglasiti kako je za svaku reformu nužno osigurati analitičku podlogu za konkretne strukturne razvojne pravce te financijske i zakonodavne preduvjete za provođenje reforme. Međutim, niti jedan od navedenih preduvjeta prethodno nije bio pripremljen, niti su bili dovršeni prijedlozi kurikularnih dokumenata, koji su trebali biti temelj reforme. Uz to, rad na mnogim dokumentima nije bio niti započet (npr. nova rješenja za umjetničke škole), a neki važni dokumenti nisu bili niti planirani (npr. kurikulumi za učenike s teškoćama u razvoju)', stoji u Vladinom mišljenju.

Sve se to promijenilo posljednjih godina. 'U tom kontekstu Ministarstvo je, u školskoj godini 2018./2019., pokrenulo eksperimentalni program Škola za život, a u školskoj godini 2019./2020. uvedena je kurikularna reforma općeg obrazovanja u sve škole. Uz to, pristupilo se reformi strukovnog obrazovanja koja se provodi u skladu s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom, a uključuje i eksperimentalni program dualnog obrazovanja', kažu u Vladi.

Između ostalog Vlada se u svom mišljenju osvrnula i na kritike oporbe zbog rezultata učenika na PISA testovima. 'Vezano za dovođenje u svezu kurikularne reforme i (ne)uspješnosti hrvatskih učenika na nacionalnim i međunarodnim testovima potrebno je naglasiti kako se rezultati uspješnosti reformi u obrazovanju mogu utvrditi tek s određenim vremenskim odmakom koji se u stručnoj literaturi procjenjuje na vrijeme od 4 do 10 godina. To znači da je (ne)uspješnost hrvatskih učenika na nacionalnim i međunarodnim testovima danas posljedica stagniranja u obrazovanju kakvo imamo u dužem razdoblju. Upravo su rezultati na međunarodnim PISA testovima i na državnoj maturi pokazatelj nužnosti i žurnosti u provedbi obrazovne reforme, čiju uspješnost možemo pratiti u provedbi te pouzdano ocijeniti nakon određenog vremena', poručuju u Vladi.

Uvodi se CRO kartica

Vlada je odlukom uvela i mjeru za poticanje potrošnje u ugostiteljstvu i turizmu u Republici Hrvatskoj , odnosno uvela Cro karticu.

'Poslodavci će svojim zaposlenicima moći isplaćivati neoporezivi dio dohotka u visini od 2500 kuna. Tako isplaćena sredstva će se moći koristiti isključivo za plaćanje u ugostiteljskim i turističkim uslugama smještaja. Platni instrument bit će kartica, debitna, koju će izdavati poslovna banka. Po onome što imamo saznanja uključit će se sve banke. Rok valjanosti će biti najmanje od 4 godine', kazao je ministar turizma Gari Cappelli, dodavši kako se ovom mjerom želi i produljiti turistička sezona, ali i potaknuti domaće goste.

Plenković je dodao da brojke pokazuju da idemo usuret još jednoj rekordnoj turističkoj sezoni. 'Imamo 108 milijuna noćenja i preko 20,5 milijuna turista. To su jako dobri rezultati, 8 posto veći prihodi nego u 2018.', dodao je Plenković.

Bolnicama sredstva za podmirivanje dugova

Vlada je donijela odluku i o dodjeli sredstava bolničkim zdravstvenim ustanovama kojima je osnivač Republika Hrvatska za podmirivanje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala.

Tako će se 97,6 milijuna kuna rasporediti bolnicama, i to Kliničkom bolničkom centru Zagreb, iznos od 27,6 milijuna Kliničkom bolničkom centru Sestre milosrdnice, iznos od 13,9 milijuna kuna, Kliničkom bolničkom centru Rijeka, iznos od 10,8 milijuna kuna, Kliničkoj bolnici "Merkur", iznos od 4,2 milijuna kuna, Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", iznos od 3,3 milijuna kuna te Klinici za dječje bolesti Zagreb, iznos od 2,6 milijuna kuna.

'U cilju rješavanja problema vezano uz dospjele nepodmirene obveze u sektoru zdravstva, a radi zadržavanja jednake razine zdravstvene zaštite na cijelom području Republike Hrvatske i osiguranja nesmetanog funkcioniranja bolničkih zdravstvenih ustanova kojima je osnivač Republika Hrvatska te podmirivanja njihova dugovanja prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala, predlaže se donošenje predmetne odluke', stoji u odluci Vlade.

Sredstva su osigurana rebalansom proračuna za 2019., a uz rebalans još 200 milijuna isplatit će se preko HZZO-a.

Policajcima povećanje dodatka na plaću po modelu 3+1+2

Vlada je prihvatila sporazum o dodatku na plaće za policajce, a sindikati i resorni ministar Davor Božinović sporazum će potpisati oko 13 sati. Sporazumom o visini dodatka i dinamici isplate dodatka u osnovnoj plaći za policijske službenike utvrđuje se da se dodatak u osnovnoj plaći policajaca na radnim mjestima za koja je propisana isključivo srednja stručna sprema isplaćuje po modelu 3+1+2 posto. Dodatak u osnovnoj plaći od 1. prosinca ove godine iznosio bi tako tri posto, s isplatom u siječnju iduće godine. Od 1. lipnja iduće godine uvećao bi se za dodatnih jedan posto s isplatom u srpnju, a od 1. siječnja 2021. uvećao bi se za dodatnih dva posto, s isplatom u veljači. Ukupna visina dodatka tako bi od 1. siječnja 2021. godine iznosila 6,11 posto. Za ostale policijske službenike uveo bi se dodatak u osnovnoj plaći od tri posto od 1. rujna iduće godine, s isplatom u listopadu.