Vlada će na sutrašnjoj sjednici predstaviti Nacionalni program reformi na kojem se radilo dva mjeseca. Neke reforme, poput onih koje se tiču resora zdravstva i mirovinskog sustava, već su proteklih dana procurile u medije, a sutra bi trebale biti predstavljene i konkretnije mjere u drugim resorima. U Vladi su uvjereni da se ovo što je napisano u programu može provesti, a pozitivne komentare očekuju i od Europske komisije
Sutra će na sjednici, doznaje se u Vladi biti predstavljena kombinacija reformi - nepopularne teške reforme koje će osjetiti mnogi građani i one koje će biti lakše za građane.
Među njima su i one u sektoru zdravstva, koje se tiču i reforme hitne pomoći i povećanja dopunskog zdravstvenog osiguranja. Posložit će se i nova mreža zdravstvenog sustava, a pritom će se, doznaje se u Vladi, morati spajati i neki odjeli ali i utvrditi sudbina nekih bolnica.
Mjere će se provoditi i u mirovinskom sustavu, pa je prijedlog da se od 2028. u starosnu mirovinu ide sa 67 godina. U prijevremenu mirovinu, predlaže se, moći će se ići sa 62 godine, a promijenit će se i stopa penalizacije na 0,3.
Reforme čekaju i sustav pravosuđa, no u Vladi smatraju da će temelj svega biti reforma javne uprave, koja se već počela predstavljati. U Nacionalnom programu reformi ne spominje se teritorijalni preustroj, doznaje se u Vladi. Što se tiče reforme javne uprave, naglasak će biti na informatizaciji, ali i većoj efikasnosti.
Treba smanjiti birokratiziranost sustava na što je, poručuju iz Vlade, upozorio i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan. Smanjivanjem birokracije, poručuju, otvorit će se i prostor za investicije.
Nacionalni program reformi, doznaje se u Vladi, predviđa i uvođenje poreza na nekretnine i to od 2018. Porez bi od tada zamijenio komunalnu naknadu, a u punoj primjeni bio bi od 2020.
Što se tiče drugog mirovinskog stupa, tu zasad nema izmjena, no u Vladi računaju na mirovinske fondove u kontekstu popravljanja rejtinga Hrvatske. U Vladi upozoravaju da će u srpnju dvije rejting agencije dati svoje procjene. Do tada u vladi planiraju aktivirati 200 milijuna eura i smanjiti dug. Taj novac aktivirao bi se i prodajom državnih udjela u tvrtkama, no u vladi odbacuju kritike da će se ti udjeli prodavati straim kompanijama ili da će se rasprodati. Intencija je, naime, da se udjeli prodaju mirovinskim fondovima. Time bi, smatraju u Vladi, bili u win-win situaciji jer bi kompanije ostale u hrvatskim rukama, odnosno u rukama hrvatskih građana putem mirovinskih fondova. Zbog toga u Vladi ne razmišljaju da udjele u tvrtkama daju na javnu ponudu, doznaje se u Vladi.
Smanjivanjem duga popravio bi se i rejting, a time i smanjile kamate. Kamate bi, objašnjavaju u Vladi bile manje za 0,5 posto, odnosno milijardu i pol kuna, što u Vladi procjenjuju kao vrlo važno.
