Nacrt prijedloga strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, koji je jučer upućen u saborsku proceduru, bivši ministar znanosti Radovan Fuchs nazvao je katalogom lijepih želja koje realno ne mogu biti provedene u djelo
'Tu je primjerice puno priče o vraćanju digniteta nastavnicima i profesorima, međutim, to se jedino može napraviti tako da im se daju plaće primjerenije njihovom statusu. Također se govori da će se uvesti razna licenciranja i stimulacije. Sve to zvuči prekrasno pa teško možete reći da ste protiv ičega', rekao je Fuchs.
'No po meni je besmisleno pisati strategije koje iz objektivnih razloga nije moguće implementirati. Ja mogu napisati da je moja strategija da svi imamo jahte kroz nekoliko godina, no činjenica je da nemamo ni za plaće. S obzirom na gospodarsku situaciju, ona nema veze s realnošću', upozorio je bivši ministar koji smatra da je osobito neprimjereno određivanje nekakvih rokova za razne navedene ciljeve koje bi trebala ostvarivati sljedeća vlada. Nakon što je Vlada Hrvatskom saboru poslala prijedlog Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, pozivamo saborske zastupnice i zastupnike da dodatno poboljšaju ovaj pozitivan korak prema reformama nužnima za unaprjeđenje obrazovnog sustava u Hrvatskoj i njegovo usklađivanje s obrazovnim sustavima suvremenih demokratskih društava. Naime, bez sustavnog uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja u sve škole, i kao predmeta i kao međupredmetnog sadržaja, ne može se osigurati razvoj socijalne i građanske kompetencije učenika niti postići pomak u demokratizaciji škola, što su ciljevi ove Strategije.GONG: U Strategiji fali građanski odgoj
U Strategiji je neophodno jasno definirati uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja i kao predmeta i kao međupredmetnog sadržaja, kako bi se jasno i nedvojbeno pokazala namjera RH da svaki učenik bude educiran za donošenje odluka za život u zajednici te građanin koji zna i razumije svoja prava i odgovornosti.
'Ova strategija je kompilacija nečega što bi trebao biti strateški dokument, akcijskog plana i onoga što se na lijepom hrvatskom naziva milestones. Primjerice, piše da će se podići plaće ili uvesti permanentna edukacija nastavnika te da to treba provesti do određenog datuma. To znači da netko postavlja uvjete za sljedeću vladu, iako zna da u ovoj godini nema za plaće nastavnika za 11. i 12. mjesec, tako da će trebati raditi rebalans proračuna. Ja sam zato svojevremeno ovu strategiju nazvao Andersenovom bajkom', upozorio je.
Fuchs nije protiv građanskog odgoja, a ni protiv zdravstvenog i spolnog. No uvjeren je da bi te predmete trebalo poučavati kroz kurikulume više raznih predmeta, na čemu je, tvrdi, i prije dolaska SDP-a na vlast odrađen veliki posao.
'Svaka vlada počinje od početka. Mi smo već bili donijeli Nacionalni okvirni kurikulum. Trebalo je još napraviti predmetne kurikulume, a gradivo treba reducirati. To je ono o čemu sada govori ministar Vedran Mornar. Bilo bi najbrže da se od toga krenulo jer to dugo traje. I zdravstveni i spolni odgoj već smo imali po različitim predmetima. Ova revolucionarna grupa po pitanju spolnog odgoja nas je već tužila Sudu u Strasbourgu koji je presudio da djeca dobivaju potpunu edukaciju upravo kroz ovo o čemu sad Mornar govori', objasnio je Fuchs.
Bivši ministar ističe da je jedna od slabijih točaka nove strategije visoko obrazovanje. No uvjeren je da će se uvijek svakom pokušaju reforme, bez obzira na to tko je provodio, uporno odupirati jedan dio akademske zajednice koji je zasjeo na određene pozicije i strahuje da bi mogao izgubiti neke privilegije.
Četiri otvorena pitanja
Bivši kandidat laburista za gradonačelnika Rijeke, koji je prošle godine prešao u HDZ, Predrag Šustar s Filozofskog fakulteta u Rijeci, smatra da je dobar dio Strategije onaj koji ide prema nacionalnom konsenzusu koji je važan i neophodan kada se donosi neki dokument od tolikog značaja i trajanja.
Također je, kaže, dobro da se inzistira na ideji javnog dobra, u čemu se mogu složiti i socijaldemokratska i demokršćanska opcija.
Pozdravio je i koncept cjeloživotnog obrazovanja koje je kod nas nova paradigma, ali već dugo postoji u Europi i SAD-u.
No istaknuo je da u dokumentu postoje i neka otvorena pitanja koja bi trebalo doraditi.
'Prvo je internacionalizacija obrazovanja, osobito visokog. Na tome treba još poraditi. Budući da smo mala zemlja, trebamo se ugledati na Izrael koji je jako profitirao od internacionalizacije i promicanja suradnje u istraživanjima kao javnog dobra te od inzistiranja na suradnji znanosti s gospodarstvom', rekao je Šustar.
'Drugo otvoreno pitanje je nedostatak međuresorne suradnje. Naime, mislim da nije dobro da se ova strategija definira kao strategija svih strategija. To bi trebala biti strategija koja definira gospodarski i društveni razvitak. Tek onda bi trebala slijediti ova naša strategija znanosti, obrazovanja i istraživanja koja bi se u nju morala uklopiti. Dakle, strategija svih strategija trebala bi biti ona krovna, koja definira gospodarske strateške ciljeve i društveni razvoj, a ona je izostala', objasnio je Šustar.
Treće otvoreno pitanje, kaže, jest suradnja s hrvatskom dijasporom.
'Hrvatska je tu specifična, a srodna je s Izraelom koji je iskoristio ogroman intelektualni, ali i financijski potencijal koji ima njegova dijaspora. Hrvatska je po tome u vrlo sličnoj situaciji i na tome bi trebala više poraditi', naglasio je.
Kao četvrto otvoreno pitanje doživljava jačanje ustrojbene infrastrukture, iako ni sam nije siguran treba li ono biti dio strategije ili neke niže razine.
'U Hrvatskoj se puno investiralo u kampuse. Njihovo održavanje, ali i uopće upravljanje tako sofisticiranim sustavima kao što su sveučilišta, zahtijeva na primjereni način školovano osoblje koje je sposobno donositi kvalitetne odluke. Ne znam koliko je naše osoblje sposobno upravljati takvim potencijalima', zaključio je Šustar.
