Uhićeni je trojac nešto prije 14 sati priveden u istražni centar Županijskog suda u Karlovcu, gdje bi ih trebao saslušati istražni sudac Ivan Perković. Nakon davanja iskaza sudac će odlučiti hoće li biti zadržani ili pušteni na slobodu.

Policija sumnjiči Žabčića i Vukovića da su počinili kaznena djela tako što im je Daimler, za vrijeme dok su bili suvlasnici IM Metala, na njihove privatne račune uplatio iznos od 250.000 eura. Od tog novca su, kako navodi policija, kao fizičke osobe kupili nekretnine i poslovne prostore na području Karlovca koje su kasnije iznajmili tvrtki u svom vlasništvu. Spomenutu pozajmicu nikada nisu vratili.

Trećeosumnjičenom inženjeru Godecu stavlja se na teret zlouporaba položaja i ovlasti. On je, prema policijskoj prijavi, na račun pružanja konzultantskih usluga preko svoje tvrtke sa sjedištem u Americi primio iznos od 1,6 milijuna eura, iako konzultantske usluge nisu bile izvršene. Spomenute usluge bile su fiktivno prikazane kao savjetničke usluge Daimleru o radnjama koje treba poduzeti da se ugovori nabava 210 vatrogasnih vozila s Vladom RH u lipnju 2003. godine.

Policija osnovano sumnja da je spomenuti trojac počinio i kazneno djelo pranja novca tako da je dio novca, koji je uplaćen na račun neizvršenih konzultantskih usluga, prebačen na privatne račune Vukoviću i Žabčiću, prikazujući to kao Godecovu kupovinu poslovnog udjela u IM Metalu. Zanimljivo je da prijenos vlasničkog udjela temeljem spomenute novčane transakcije do danas nije izvršen. To kazneno djelo počinili su u ožujku 2004. godine.

Policijski istražitelji su procijenili da si je uhićeni trojac spomenutim kaznenim djelima pribavio materijalnu korist u iznosu od 921.320 eura.

Afera Diamler rođena je nakon što su prošle godine tijekom američke istrage predstavnici moćnog Daimlera priznali da su mitom dolazili do velikih poslova u nizu zemalja, a među njima je navedena i Hrvatska. Navodne isplate za hrvatske vladine dužnosnike išle su preko IM Metala u visini od oko 3,02 milijuna eura, dok je još 1,6 milijuna eura isplaćeno preko američkih tvrtki Biotop i MRC iz Delawarea i Wyominga.

Naime, Daimler je u Sjedinjenim Državama platio preko 100 milijuna dolara kazne zbog kršenja financijskih pravila povezanih sa zabranom podmićivanja dužnosnika u drugim državama. U slučaju Hrvatske bilo je sporno davanje mita od oko četiri milijuna eura da bi se 2003. godine ugovorio posao kupoprodaje 210 vatrogasnih vozila. Zbog toga se taj slučaj u hrvatskim okvirima često zvao i afera 'crveni kamioni'.

Ozaljski IM Metal je na američkom sudu prokazan kao tvrtka kojoj je koncern Daimler uplatio 3,02 milijuna eura mita da bi taj njemački div 2003. godine dobio 85 milijuna eura vrijedan posao prodaje 210 vatrogasnih vozila Ministarstvu unutarnjih poslova RH.

Nakon što je početkom travnja prošle godine izbila afera Daimler, u kojoj se poduzeće iz Ozlja spominjalo kao navodni posrednik američkom divu za isplatu mita igračima na hrvatskom tržištu, IM Metal je, u 'blic akciji', u samo tridesetak dana promijenio naziv tvrtke. Radio Mrežnica navodi da je već 6. svibnja 2010. u javnobilježničkom uredu ovjerena Odluka o promjeni tvrtke društva, a taj je dokument postao pravomoćan 19. svibnja rješenjem Trgovačkog suda u Karlovcu te se IM Metal otada zove Flammifer.

Marko Vuković i Ivan Žabčić su 70-postotni vlasnici IM Metala i suvlasnici karlovačke tvrtke koja proizvodi oružje, HS Produkta. Ta karlovačka tvrtka je veliki poslovni partner Hrvatske vojske i policije. HS Produkt je jedan od sponzora NK Karlovac, a zabilježen je i kao donator HDZ-a. Njeni vlasnici dobitnici su brojnih priznanja Hrvatske gospodarske komore, a gradonačelnik Karlovca Damir Jelić usporedio ih je s Ćirilom i Metodom.

Afera Daimler često se spominjala u političkim prepucavanjima HDZ-a i SDP-a prilikom saborskih rasprava o korupciji. HDZ-ovci su je koristili kao protuargument SDP-u koji ih je napadao zbog brojnih korupcijskih afera. Mediji su uz slučaj Daimler spominjali imena bivših ministara iz Račanove vlade: Šimu Lučina (unutarnji poslovi), Ljubu Jurčića (gospodarstvo) i Matu Crkvenca (financije), koji su potpisali ugovor s njemačkim proizvođačem. Sva trojica odbacila su optužbe da su primala mito, a Crkvenac je čak upozorio da je predstavnik Daimlera Gero Hermann 'uz odobrenje uprave' priznao krivnju te tvrtke za podmićivanje dužnosnika hrvatske Vlade od 2002. do siječnja 2008. godine.

Sva trojica bivših dužnosnika iz vremena koalicijske vlade isticala su da je važno da se što hitnije provede detaljna istraga o toj aferi da ih se ne bi prozivalo za nešto s čime, tvrdili su, nemaju veze.

Po izbijanju afere Ivan Žabčić je u kratkom intervjuu za tjednik Lider cijelu situaciju oko iste nazvao jadnom i apsurdnom. 'Razmišljao sam da li uopće ima smisla da ja bilo što govorim o ovom slučaju, jer mi nismo ugovarali čitav program vatrogasnih vozila s Daimlerom niti imamo, već je to činio MUP pod čijom je ingerencijom bilo vatrogastvo, i Vlada RH'. Istaknuo je kako mu je najčudnije u cijeloj priči šutnja MUP-a, od kojeg se, kako je rekao, mogao očekivati ili demantij ili detaljnije i transparentnije objašnjenje kako je došlo do sklapanja posla s Daimlerom i debis IT-om.

Naglasio je kako je tvtrka Tehnomehanika iz Marije Bistrice, koja je IM Metalu konkurirala za ovaj unosan posao - u vrijeme natječaja uopće nije bila spremna ni organizacijski ni financijski ući u taj program, jer je bila u stečaju. 'Isto tako mislim da upravo ove sadašnje optužbe stižu iz toga okruženja bliskoga Tehnomehanici. Na otvaranje ponuda na prvom natječaju, Daimler je doslovce dovezao pola tone dokumentacije u dostavnom vozilu, a Tehnomehanika je došla s praznom i fiktivnom bankovnom garancijom. S obzirom da je na najvišoj razini već glavni aranžman bio dogovoren, mi smo odabrani kao proizvođač koji je imao razvojni program za zapošljavanje 60 ljudi i sposoban ispuniti izuzetno stroge uvjete i kriterije njemačkih i austrijskih partnera iz konzorcija, i ne vidim što je tu sporno', kazao je Ivan Žabčić.

'Mi smo svoj dio posla, a to je proizvodnja dijelova šasije, rezervoara i drugih dijelova opreme, izvršili i vozila isporučili sukladno ugovoru i dinamici. Sad se tvrdi da je čitav posao preplaćen najprije 182, a sad već i 300 milijuna kuna! Na kraju, ako je cilj ove afere koja se sada pokušava stvoriti, da se ruši i naša proizvodnja, u kojoj smo toliko stasali da sad radimo vrijedne poslove za vatrogastvo Crne Gore i čitave regije, a da ne govorim o sustavnim napadima na naš svjetski priznat program proizvodnje i izvoza oružja, onda zaista ne znam koja je perspektiva ovoga gospodarstva i čitave države', zaključio je Ivan Žabčić.