Tvrtka Corrections Corporation of America (CCA), najveći nacionalni upravitelj i privatni vlasnik popravnih institucija - u više od 60 objekata drži oko 75.000 zatvorenika - nedavno je dužnosnicima 48 američkih saveznih država kao melem za posrnule kaznioničke proračune ponudila jednokratni otkup lokalnih zatvora. U zamjenu, ta korporacija traži 20-godišnji upravljački ugovor, uz dodatna jamstva da će popunjenost kapaciteta iznositi minimalno 90 posto, čemu svjedoči kopija pisma kojom raspolaže Huffington Post.

Industrija privatnih institucija u zatvorskom sustavu SAD-a veoma je lukrativna, a CCA izvrsno kotira na burzama. Korporacija gradi vlastite kaznionice te upravlja zatvorima koji su još uvijek pod kontrolom države. Od sredine 90-ih upeterostručila je prihode profitirajući na proširenju sustava državnih zatvora u 80-im i 90-im, na vrhuncu tzv. 'rata protiv droge', kada su zatvore poplavile rijeke osuđenih temeljem zloupotrebe narkotika. U posljednjem desetljeću, CCA profitira i na priljevu ilegalnih imigranata, nakon što je federalna vlada pokrenula agresivnu kampanju za utamničenje osoba bez dužnih dokumenata.

CCA sada nudi 250 milijuna dolara za kupnju državnih zatvora. Harley Lappin, šef CCA-a i bivši direktor Federalnog ureda za zatvore, uvjeren je da njihova ponuda dolazi u 'pravo vrijeme' i da će lokalne vlasti prepoznati 'dobrobiti modela kupnje i upravljanja', prenosi Post. CCA pritom ne skriva da je njihov uspjeh vezan uz status quo u kaznenom zakonodavstvu.

'Potražnja za našim uslugama mogla bi biti smanjena ako se ublaže napori u provedbi zakona i postojeći standardi osuđivanja ili određivanja uvjetne slobode, ili kroz dekriminalizaciju određenih djela', navela je korporacija u posljednjem izvješću. 'Primjerice, bilo kakva promjena vezana uz narkotike ili ilegalnu imigraciju mogla bi utjecati na broj uhićenih, optuženih i osuđenih, potencijalno smanjujući potražnju za popravnim ustanovama', precizirala je CCA.

Opasna inicijativa

Protivnici privatizacije zatvora tvrde da bi prodaja mogla dodatno osnažiti moć pregovaranja korporacija u odnosu na državu. Prema sadašnjem modelu, ugovori o upravljanju zatvorima mogu se relativno jednostavno otkazati, a država zadržava imovinska prava nad institucijama. No ako privatnici otkupe zatvore, država će imati manju kontrolu nad izmjenama ugovora, uključujući eventualni pronalazak novih upravljača. Alternativno smještanje zatvorenika u nove zatvore koštalo bi daleko više, upozorava Huffington Post. 

'Ideja da trebamo prodati zatvore zato što nam trenutno treba novac čini se užasno kratkoročnim razmišljanjem', upozorava Zach Schiller, direktor istraživačkog odjela u Policy Matters Ohio, koji je proveo nekoliko istraživanja o prodaji državnih zatvora CCA-i.

Pristaše privatizacije tvrde da bi savezne države ostvarile uštede jer korporacija reže naknade zaposlenicima. Mnogi aktivisti za ljudska prava i građanske slobode brinu, međutim, da bi rezanje tih troškova moglo imati suprotan učinak po javnu sigurnost: šest zatvorenika, od kojih pet osuđenih ubojica, pobjegli su 1998. iz zatvora pod upravom CCA-e u Youngstownu u Ohiju, nakon čega je korporacija otrpjela niz kritika zbog nesposobnih čuvara i loše obuke.

Ohio je prošle godine postao prva savezna država koja je prodala zatvor privatnicima. Predajući Lake Erie, jedan od najvećih državnih zatvora, za 72,7 milijuna dolara u ruke CCA-i, zakrpala je rupu u proračunu, a prema procjeni te države, prepuštanje zatvora vanjskim upraviteljima moglo bi joj uštedjeti tri milijuna dolara godišnje. No Policy Matters Ohio izračunao je da će prodaja Lake Erieja u idućih 20 godina, zbog administrativnih troškova koje će država imati prema CCA-i i promjenama u zdravstvenom osiguranju zatvorenika, tamošnje porezne obveznike koštati čak 11 milijuna dolara više nego da je država ostala vlasnik zatvora.

Lobiranje podmazuje biznis

Zatvorske korporacije troše milijune intenzivno lobirajući za odredbe i zakone koji podmazuju biznis. Od 2001, CCA i ostali potrošili su više od 22 milijuna dolara za lobiranje kongresmena, a u 2011. samo je navedena tvrtka imala na raspolaganju 37 lobista, među kojima i Vica Fazija, bivšeg kongresmena iz Kalifornije.

Korporacije surađuju i s desničarskom organizacijom American Legislative Exchange Council (ALEC) koja ih povezuje sa zakonodavcima. Kroz ALEC, lobirale su za oštrije kažnjavanje nenasilnih prijestupnika i kontroverzne zakone protiv imigranata, poput onoga usvojenog u Arizoni 2010., koji je direktno pogodovao korporacijama, podsjeća Post.

Industrija privatnih zatvora donirala je od 2001. više od sedam milijuna dolara političarima i strankama. U Arizoni, 30 od 36 državnih zakonodavaca koji su progurali navedeni zakon primili su novac od zatvorskih korporacija i lobista, a CCA je donirala i posljednju kampanju republikanske guvernerke Jan Brewer. Korporacije ostvaruju profit i kroz visoko rangirane 'prijatelje' i bivše zaposlenike na utjecajnim položajima.

Kada je guverner Ohija, republikanac John Kasich, 2010. preuzeo ured, imenovao je Garyja Mohra, bivšeg direktora u CCA-i, šefom državnog odjela za kazneno-popravne ustanove; Donald Thibaut, sadašnji CCA-in lobist u Ohiju, bio je šef osoblja Kasicha u vrijeme dok je ovaj bio kongresmen i član ALEC-a.

Za reformiranje zatvorskog sustava i ostalih velikih problema u SAD-u, Amerikanci moraju prvo reformirati sustave financiranja političkih kampanja i lobiranja. 'Da bismo to postigli, trebamo izgraditi sveamerički pokret koji će opasne probleme povezati s razlogom demokratske reforme, ostaviti naše razlike po strani i udariti žestoko u korijen izvora moći koja omogućuje američkih gulazima, svih vrsta, da vode našu zemlju', zaključuje Huffington Post.

O privatizaciji upravljanja državnim zatvorima razmišljaju Arizona, New Hampshire i Florida. Državni dužnosnici u Kaliforniji, Pennsylvaniji, Virginiji, Montani, Georgiji, Teksasu, Illinoisu i New Yorku trenutačno ne razmatraju takvu mogućnost – u llinoisu i New Yorku, pritom, smještanje zatvorenika u privatne zatvore zakonom je zabranjeno. Zasad.