Memorandum o suradnji između hrvatske Vlade i tvrtke Roche, jedne od najvećih farmaceutskih kompanija na svijetu, na projektu personalizirane medicine u onkologiji velik je uspjeh za domaće zdravstvo jer hrvatskim pacijentima omogućuje nov i inovativan pristup liječenju malignih bolesti. 'Ali uspjeh bi uskoro mogao biti značajno veći', smatra predsjednik Povjerenstva za izradu i praćenje Nacionalnog plana za borbu protiv zloćudnih bolesti te predstojnik Klinike za onkologiju i radioterapiju KBC-a Split, prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak
'Vjerujem da će to biti budućnost, kao što je netko znao to prepoznati s internetom, Googleom ili nečim trećim. Ne može medicina uz toliko digitalizacije i informatizacije ostati na starim principima. Novi principi se jednostavno moraju razvijati', smatra Vrdoljak.
Liječenje 'po mjeri svakog čovjeka' znači da će svaki oboljeli od raka na temelju genskog profiliranja dobiti najbolju terapiju u mjeri koja mu najbolje odgovara. Cilj je poboljšati ishod liječenja, odnosno smanjiti stopu smrtnosti bolesnika sa zloćudnim bolestima, povećati stopu preživljenja i poboljšati kvalitetu života bolesnika, istodobno transformirajući trenutačnu zdravstvenu onkološku skrb u Republici Hrvatskoj.
A Vlada je, kako je kazao premijer Andrej Plenković prilikom potpisivanja memoranduma, prepoznala važnost borbe protiv raka i najesen će donijeti prvi Nacionalni plan borbe protiv raka. Ovaj projekt uvođenja personalizirane zdravstvene zaštite u hrvatski zdravstveni sustav bit će potpora provedbi Nacionalnog plana borbe protiv raka, a na čelu tijela koje prati provedbu projekta sjedi upravo splitski stručnjak Eduard Vrdoljak te nam je pojasnio detalje vezane uz personalizirano liječenje.
vezane vijesti
Dakle, kazuje nam Vrdoljak, genskom analizom moći će se determinirati tko će razviti kakvu željenu ili neželjenu posljedicu na kakav lijek.
'Dobrom analizom možete otkriti one bolesnike kojima ne smijete dati lijek A ili B zato što će imati prekomjernu toksičnost na taj lijek. To je jedna stvar koju možemo imati preciznom dijagnostikom. Da bismo imali preciznu terapiju, moramo imati preciznu dijagnostiku, a precizna dijagnostika sastoji se od dva dijela. Jedan je radiološka dijagnostika: CT, magnetska rezonanca, PET scan…, a drugi je molekulska ili genska ili biološka dijagnostika', objašnjava nam Vrdoljak.
Suvremena moderna dijagnostika specifičnosti bolesti, u ovom slučaju tumora, počiva na tome da uzmete komadić tkiva i analizirate dio ili sve njegove markere te druge posebnosti.
'U konačnici dobijete dijagnozu koju potencijalno možete koristiti za individualizaciju i personalizaciju liječenja. Na temelju tih čimbenika možete definirati hoće li terapija A, B, C ili D potencijalno biti učinkovitija u liječenju takvog bolesnika', navodi Vrdoljak.
Trenutno smo, nastavlja, još na počecima i još uvijek nismo ušli u sferu suvremene personalizirane terapije.
'Ali kao što smo nekoć krenuli s mobitelima koji su bili veliki, debeli i teški, tako sada ulazimo u tu eru s personaliziranim liječenjem i dobro je da Hrvatska bude jedna od vodećih zemalja u tom području. Uvjeren sam da je to budućnost, još uvijek nije nužno sadašnjost, ali već ozbiljno počinje biti tu. Uvjeren sam da će skora budućnost donijeti još više i bolje te da ćemo takvim akcijama pomoći našim bolesnicima', uvjeren je ovaj liječnik.
No hoće li takvo liječenje biti dostupno svim bolesnicima u istoj mjeri?
'To ovisi o Vladi i Rocheu i teško je definirati kako će se sve razvijati. Druga je stvar to hoće li svi koji prođu to testiranje moći dobiti lijek sukladno nalazima testa. Ali to je onda opet pitanje drugih… koliko smo izdvojili sredstava, koliko ti lijekovi koštaju i koliko su učinkoviti', navodi Vrdoljak, istaknuvši da će svakako nastojati napraviti protokol koji će osigurati to da Hrvatska ne bude na začelju, nego da bude jedna od vodećih zemalja u razvijanju novih tehnologija i njihovoj primjeni u praksi.
Kazao je i da to neće biti dobro samo za pacijente koji boluju od raka jer kad se razviju metode molekularne biologije, onda će se moći dijagnosticirati specifičnosti i bolesnika koji boluju od drugih bolesti.
Iz Rochea su za Večernjak izjavili da su skrb utemeljena na personaliziranom pristupu i terapija koja se zasniva na rezultatima genskog profiliranja važno postignuće za bolesnike sa zloćudnim bolestima, s potencijalom pretvaranja raka u izlječivu bolest.
'Transformacija trenutačne onkološke skrbi u Republici Hrvatskoj omogućit će bolesnicima s metastatskim tumorima dijagnozu bolesti genskim profiliranjem te u konačnici i personaliziranu terapiju. Zahvaljujući takvom pristupu svaki će bolesnik moći dobiti pravi lijek u pravo vrijeme', naveli su iz Rochea, dodajući da je uvođenje personalizirane zdravstvene zaštite u hrvatski zdravstveni sustav u potpunosti usklađeno s Nacionalnim planom borbe protiv raka.
Zadovoljan je i ministar zdravstva Milan Kujundžić te je u četvrtak prilikom potpisivanja memoranduma kazao kako je to velika stvar jer će Hrvatska potencijalno postati treći laboratorij u Europi u kojem će se provoditi dijagnostika personalne medicine. U prvoj fazi realizacije memorandumom je predviđeno 90 milijuna kuna za financiranje posebnog laboratorija u KBC-u Zagreb.
