Negiranje hrvatskog jezika u udžbenicima u Srbiji nije stajalište skupine autora jednog izdavača već uputa Instituta za srpski jezik Srpske akademije znanosti i umjetnosti (SANU), navodi predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Jasna Vojnić ističući da bi udžbenici trebali biti povučeni
Po njezinim riječima, trebalo bi priznati da je riječ o pogreški i udžbenike povući iz uporabe.
U udžbeniku gramatike skupine autora „S reči na dela“ za učenike osmih razreda, navodi se da srpski, slovenski, makedonski i bugarski jezik pripadaju skupini južnoslavenskih jezika „a da Hrvati, Bošnjaci i neki Crnogorci srpski jezik nazivaju hrvatski, bosanski, bošnjački i crnogorski“.
vezane vijesti
Predsjednica HNV-a, u priopćenju objavljenom u srijedu, međutim konstatira kako se takva definicija i podjela južnoslavenskih jezika ne navodi samo u tome udžbeniku već u svim udžbenicima iz srpskog jezika za osmi razred svih nakladnika u Republici Srbiji (Zavod za udžbenike, Novi Logos, Klett, BIGZ...).
Riječ je, kako dodaje, o stajalištu Instituta za srpski jezik SANU-a prema kojemu u južnoslavenske jezike spadaju bugarski, makedonski, slovenski i srpski jezik, a da se uz srpski jezik treba staviti napomena da Hrvati, Bošnjaci i neki Crnogorci ovaj jezik nazivaju hrvatskim, bosanskim – bošnjačkim i crnogorskim jezikom.
„Rekli bismo da se radi o već viđenoj indoktrinaciji 'srpskog sveta' da nas nisu zbunili nedavni događaji u kojima su članovi te iste Srpske akademije znanosti i umjetnosti sudjelovali u priređivanju 'Ričnika bunjevačkog jezika“, navodi u priopćenju Jasna Vojnić.
„Ričnik bunjevačkog jezika“ dio je projekta „standardizacije“ bunjevačke ikavice i njezinog proglašenja službenim (nehrvatskim) jezikom u Subotici, koji je pokrenula zajednica Bunjevaca, ne-Hrvata, uz potporu lokalne samouprave i dijela državnih tijela Srbije.
Osvrćući se na stajalište SANU-a o hrvatskom jeziku Jasna Vojnić navodi da je Republika Srbija, ratificirajući Europsku povelju o regionalnim i manjinskim jezicima, uvrstila i hrvatski jezik kao manjinski jezik.
„Znači li to da su napuci koje daje Odbor za standardizaciju srpskog jezika diskriminirajući i da krše standarde zaštite manjina koje je Republika Srbija prihvatila i uvrstila kao dio svog zakonodavstva?“, upitala se ona.
Ili će se sada, dodaje, „priznati pogreška pa će svi ovi udžbenici biti povučeni iz uporabe kao i kada je udžbenik na hrvatskom jeziku prošle godine bio povučen zbog navodne pogreške koju je samo ministar iz medija uočio?“.
Ministarstvo obrazovanja Srbije je u svibnju 2020. na inicijativu tadašnjega ministra Mladena Šarčevića iz uporabe povuklo udžbenik za hrvatski jezik zbog navođenja podatka da se o njemu vodila posebna skrb u vrijeme NDH.
Srbijanski tabloidni mediji su tada objavili kako se u nastavi na hrvatskom jeziku propagira NDH.
U povodu negiranja postojanja hrvatskog jezika u udžbenicima za učenike osnovnih škola u Srbiji reagirala je hrvatska Vlada i predsjednik države Zoran Milanović.
„Ministarstvo vanjskih i europskih poslova ima jasnu zadaću izraziti prosvjed prema institucijama Srbije. To je nedopustivo, sramotna politika i nedostatak poštovanja prema Hrvatskoj kao susjednoj zemlji te očekujemo da se to ispravi“, navodi se u priopćenju hrvatske Vlade objavljenom na njihovu twitter profilu.
