Troškovi goriva predstavljaju najveće izdatke za zračne prijevoznike, a ušteda goriva je presudna proračunska stavka svake aviokompanije jer omogućuje smanjenje ukupnih troškova te je uz to i ekološki osviještena. Smanjenje troškova je toliko bitno u civilnom zrakoplovstvu da piloti koriste brojne tehnike prilikom polijetanja koje pozitivno utječu na uštedu goriva, među kojima su gašenje pomoćne energetske jedinice (APU), čime se dobiva na višku goriva i boljim performansama polijetanja. I to zbog uštede od nekih tri kilograma goriva kod rasprostranjenog Airbusa A320.

Na količinu utrošenog goriva pri polijetanju utječe i položaj dijelova aviona za povećanje uzgona, poput pretkrilca i zakrilca. Za svaki tip putničkog aviona traži se optimalan položaj pretkrilca i zakrilca, pa tako pilot Airbusa A320 radi štednje postavlja pretkrilca u kutni stupanj koji iznosi 18 stupnjeva, a zakrilca u kut od 10 stupnjeva.

Kako bi se što više uštedjelo na gorivu i dobilo dodatni dolet, konstruktori putničkih zrakoplova počeli su krilima dodavati tzv. winglete, odnosno vrhove krila. To su male uzdignute površine spojene na vanjski završetak krila zrakoplova, obično približno okomito na njihovu strukturu. Ti vrhovi sprječavaju izjednačavanje tlakova na vrhu krila, a zbog razlike tlakova između donje (pozitivan tlak) i gornje (negativan tlak) strane krila strujnice zraka nastoje prijeći s donje na gornju stranu krila, što dovodi do neželjenog vrtloženja. Ugradnjom wingleta smanjuje se vrtloženje, čime se smanjuje i njegov inducirani otpor, što pak dovodi do smanjene potrošnje goriva, a ujedno do povećanja doleta aviona.

Ugrađuju i nova krila?

Prema planovima američkog ratnog zrakoplovstva (USAF), ovo tehničko rješenje moglo bi se uskoro početi primjenjivati i na Boeingovom zračnom tankeru tipa KC-135 Stratotanker, koji je osnova američkih zračnih snaga pri operacijama izvan teritorija SAD-a. Uz to, kao nosač goriva koriste ga Turska, Francuska i Singapur. USAF, naime, u proračunskom zahtjevu za 2024. godinu traži 15 milijuna dolara za potporu razvoju i instaliranju kompleta wingleta na barem jedan KC-135.

U proračunskim dokumentima najavljuje se zahtjev za ukupno 140 milijuna dolara za ugradnju vrhova krilca između fiskalnih godina 2025. i 2028. Istraživački laboratorij američkog ratnog zrakoplovstva (AFRL) pak predviđa godišnju uštedu oko 65 milijuna dolara, a te procjene prisnažuje na temelju ranije provedenih simulacija.

Premda se ne zna točan dizajn krila za KC-135, proračunski dokumenti ukazuju na to da će uključivati komponentu ALAS (Active Load Aleviation Control System). Takva krila su dizajnirana radi smanjenja potrebe za drugim strukturnim pojačanjima na njima, obično kroz njihovu unutrašnjost, kako bi se smanjilo poskakivanje i druga manevarska opterećenja. Analitičari ističu da USAF traži rješenja za uštedu, uključujući prodaju stotinjak starijih aviona iduće godine, kako bi podržali svoj plan sveobuhvatne modernizacije. Stručnjaci podsjećaju da je USAF s NASA-om 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća razvijao winglete, a na prijelazu tih desetljeća takvim vrhovima krila bio je opremljena testna inačica NKC-135.

Problematičan nasljednik

Tijekom ispitivanja između 1979. i 1981. utvrđena je ušteda od 6,5 posto goriva u 39 letova u ukupnom trajanju od 170 sati leta u standardnom letnom režimu. Na kraju je USAF odustao od wingleta u korist računalnog sustava poboljšanja učinkovitosti goriva, a on u konačnici nije baš dao impresivne rezultate uštede.

U proračunskom zahtjevu za fiskalnu 2024. još uvijek se ne navodi broj tankera na koje se namjeravaju ugraditi wingleti, što analitičari objašnjavaju skorašnjom izmjenom flote zračnih cisterni. USAF je, naime, u procesu povlačenja modela KC-135 i KC-10A, koje sve više zamjenjuju KC-46A Pegasus. Prema planu, USAF se iduće godine namjeravao riješiti 24 komada KC-10A, no kako su KC-46A opterećeni brojnim tehničkim problemima, čini se da će zrakoplovstvo morati i nadalje računati na starije avione.

Pored toga, američke zračne snage namjeravaju razviti barem jedan novi napredni tanker u okviru programa sustava za punjenje gorivom u zraku iduće generacije (NGAS). Zanimljivo je da proračunski zahtjev za fiskalnu godinu 2024. također ukazuje na to da USAF na svojim KC-46A namjerava početi ugrađivati krila kakva se koriste na civilnom modelu Boeing 767, iz kojih je izveden Pegasus, premda je njegova specifična kombinacija trupa i krila jedinstvena. Boeing je još ranije predlagao američkom ratnom zrakoplovstvu tu promjenu, no Pentagon je i u tom slučaju na kraju odustao od nje, prihvativši izvorno rješenje.