Početkom ove godine na vrane su se žalili stanovnici Folnegovićeva naselja, prošle godine u ovo vrijeme napadi vrana na ljude zabilježeni su kod Parka mladenaca u Sigetu, na Horvaćanskoj ulici, duž Gagarinova puta, na Vrbiku, na Jarunu, ali i u Španskom i Maksimiru te u Dubravi, kao i na Malešnici koja je i prije par dana bila poprište napada nakon kojega je, kako je zabilježio Jutarnji list, stariji muškarac morao zatražiti i liječničku pomoć.

Premda se čini da su ljudi samo nevine žrtve ovih ptica koje nemaju dobru reputaciju među ljudskom populacijom, vrane, inače među najinteligentnijim životinjama, u gradovima su sve prisutnije upravo zahvaljujući ljudima. Naime, zbog nemarnih građana koji često na javnim površinama odlažu hranu ili pored kanti za smeće i ne zatvaraju kontejnere, u gradovima buja populacija vrana, a na što nadležni i struka upozoravaju već nekoliko godina, kao i da vrane uglavnom ne napadaju bez jasnog povoda ili razloga. Napad je moguće izbjeći zaobilaženjem područja na kojima se vrane masovno gnijezde, a u slučaju napada trebalo bi stati i naglo dignuti ruke u zrak te mahati njima, a mogla bi pomoći i vika.

Također, možete koristiti kišobran kada prolazite kritičnim teritorijem ili gledati ravno u potencijalnog napadača – vrane vas neće dirati ako vide da ste svjesni njihove prisutnosti i spremni na reakciju. Budući da često napadaju s leđa, možda ćete dio puta morati hodati natraške, a valjalo bi imati na umu da vrane imaju jako dobro pamćenje te bi vas iduće godine mogle opet napasti, i to ne samo jedna vrana, nego cijelo njezino jato.

Zašto uklanjanje gnijezda ne pomaže?

U ovo su doba vrane, koje se ne boje ljudi, uobičajeno agresivne zbog straha za potomstvo jer su zbog viših temperatura počele s gniježđenjem, koje obično obavljaju u krošnjama visokih stabala, no njih je sve manje pa je tu i borba oko teritorija, kako je u više navrata upozoravala udruga za zaštitu prirode BIOM, a pritom uklanjanje gnijezda koje provode radnici Zrinjevca nimalo ne pomaže. Upozorila je na to na svojem Facebooku i Udruga za zaštitu divljih životinja (AWAP) nakon akcije radnika u Zapruđu prije nekoliko dana: 'Dugoročno gledano, uništavanje gnijezda nema nikakvog smisla iz više razloga. Prvo, vrane su u tom području doma, teritorijalci su koji tu žive u obiteljima i nemaju nikakvu namjeru napustiti područje koje naseljavaju. Drugo, one će vrlo brzo ponovo napraviti gnijezda i do kraja sezone najmanje imati dva puta male'.

Iz Udruge, koju vodi veterinarka Ingeborg Bata, poznata i kao hrvatska doktorica Dolittle, poručuju kako se nadaju da nisu poubijani mladi, jer iako vrane nisu zaštićene ptice, u doba kada bilo koja životinja ima mladunce, ne smije ih se uznemiravati i ubijati mlade' te upozoravaju da će ih ubuduće prijaviti bude opet sličnih radnji. Svojevrsnog lijeka ipak ima, naime, 'svrhovitosti bi imalo da se u gnijezdima jaja promućka i ostavi. U tom slučaju vrana sjedi na njima i dalje, pa ne snese nova i tako se u stvari 'vrši' kontracepciju'. U suprotnom, 'vrane će vrlo brzo napraviti nova gnijezda i snesti nova jaja s time da samo mogu postati agresivnije i početi napadati prolaznike jer će još više čuvati gnijezda. Bravo, stručnjaci iz Holdinga! Opet jedan promašaj!', poručuju iz Udruge.

Iz Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo već su u nekoliko navrata kazali da se gnijezda uklanja isključivo ako se nalaze na javnoj površini i u neposrednoj blizini stambenih objekata, a direktor Zrinjevca Igor Toljan kazao je Jutarnjem listu da u gnijezdima nije bilo jaja te da se nalaze između dvije strane – biologa i građana za koje i sam priznaje da su pripomogli nastanjivanju vrana u gradu bacajući hranu kroz prozore i pokraj kanti za smeće ne zatvarajući kontejnere.

Zašto su vrane posebne?

Sličnu muku muči primjerice i Ljubljana u susjednoj Sloveniji gdje se problemom vrana bavila čak i vlada odnosno Ministarstvo poljoprivrede koje je prije pet godina izradilo akcijski plan za borbu protiv vrana s usporednom analizom toga kako se s time nose u drugim europskim državama te kako to pitanje reguliraju europska pravna stečevina. Vrane su naime, kako smo već prenosili, naselile sam centar Ljubljane odakle su ih pokušali protjerati čestim emitiranjem snimljenih zvukova ptica grabljivica. No, ove vrlo inteligentne i prilagodljive ptice su ubrzo shvatile da se radi o prijevari i zvukove svojih prirodnih neprijatelja počele ignorirati pa se počelo razmišljati o naseljavanju para sokola koji bi od neželjenih gostiju štitili grad, a o sokolovima i jastrebovima kao 'čuvarima' razmišljalo se prije gotovo desetak godina i u slučaju Siska i Petrinje.

Ekolozi se protive agresivnim mjerama i upozoravaju da treba naučiti živjeti s vranama, a riječ je o, kako smo već pisali, vrlo inteligentnim bićima što dokazuju brojne znanstvene studije pa tako ove ptice znaju prepoznati pojedince koji bi im mogli biti prijetnja i godinama pamte one koji su ih nekako ugrozili, čak su sposobne s obiteljima ili prijateljima razmjenjivati informacije o opasnim osobama i njihovu izgledu. No, sve to samo je dio sposobnosti vrana i srodnih ptica koje spadaju u rijetka stvorenja dovoljno razvijene inteligencije da mogu prepoznati svoj odraz u ogledalu, rješavati složene kognitivne zadatke te koristiti oruđe i učiti.