Inicijativu Viktora Ivanova ubrzo su podržali neki čelnici ruskog zdravstvenog sistema, ali su sumnju izrazili neki industrijalci.

Ivanov tvrdi da su ruski instituti kultivirali 20-ak podvrsta konoplje bez narkotičkih sastojaka. Od njih se može proizvoditi sjemeno ulje, stočna hrana, celuloza za industriju papira, biogorivo i navodno se može koristiti u još 25 tisuća oblika proizvodnje. Ivanov tvrdi da bi se u toj, kako reče, 'inovativnoj' grani poljoprivrede moglo obrnuti preko tri milijarde dolara godišnje i zaposliti oko milijun ljudi.

Eksploatacija konoplje zapravo ima stoljetnu tradiciju u Rusiji. U nekim južnijim predjelima Rusije konoplja s narkotičkim svojstvima samostalno raste u prirodi i zovu je dikuška (divljača). No njeno djelovanje je mnogo slabije, a narkoinudstrija uvozi sjeme iz azijskih postsovjetskih zemalja poput Kirgistana. Legalni uzgoj kanabisa bio je aktualan i u carskoj epohi i 30-ih u Sovjetskom Savezu. Kao narkotik je percipiran tek 60-ih, otprilike usporedo s rock i hipi pokretom, odnosno UN-ovim inicijativama za borbu protiv droge.

Procjenjuje se da trenutno u Rusiji postoji oko milijun hektara zasađenih psihoaktivnim kanabisom (marihuanom), koji je u Rusiji kriminaliziran (posjedovanje minimalnih količina marihuane kažnjava se novčano). Viktor Ivanov se nada da bi uzgoj 'drug-free' trave mogao istisnuti uzgoj ilegalnih vrsta koje sadrže THC. 'Trava koja ne puca', naravno, ne bi kao roba mogla postići takvu cijenu, ali Ivanov tvrdi da na međunarodnom tržištu vrijedi dvostruko više od pamuka

Problem je što bi reaktivacija davno napuštene proizvodnje konoplje mogla koštati više od 300 milijuna dolara, a pitanje je koji bi se poduzetnici usudili ulagati u proizvode od biljke koja ima takav imidž u društvu.

Podrškama iz zdravstvenog sektora nešto skeptičnije se pridružio 'glavni narkolog' Ministarstva zdravstva i socijalnog razvoja Jevgenij Brjun. 'Priče o beznarkotičkoj konoplji, bez kanabinoida, slušam već 20 godina i nisam čuo da je ijedna sorta posve iskorijenila psihoaktivne sastojke. (...) Nemojte imati iluzije da će reaktivacija proizvodnje konoplje iskorijeniti ilegalnu proizvodnju marihuane. U Rusiji imamo predjele na kojima su sva polja zasijana za narkotržište, daleki istok, recimo. Užas je što se tamo događa', izjavio je Brjun za list Vzgljad.

No čini se da ni on nije protiv ideje da se prvi put nakon 'seksualne revolucije' 60-ih godina obnovi uzgoj konoplje u industrijsko-prerađivačke svrhe. Čak podsjeća da su se 'prve, najbolje traperice pravile od konoplje'.