Vrhovni sud u utorak je izvijestio da je kao neosnovanu odbio žalbu braniteljice Zsolta Tomasa Hernadija koja je tražila da se na mađarski preveden dio dokaznih prijedloga iz slučaja u kojem se čelniku mađarskog MOL-a sudi za davanje mita bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu koji mu je zauzvrat navodno prepustio upravljačka prava u Ini
"U odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske razmatrana je pravilnost prvostupanjskog rješenja kojim je odbijen zahtjev obrane da se s hrvatskoga jezika na mađarski jezik prevede oko 180 dokumenata iz spisa", izvijestio je Vrhovni sud na svojoj internetskoj stranici.
Dodaju da su primjenjujući standarde utvrđene u odlukama Europskog suda za ljudska prava ocijenili da nije potrebno iznova prevoditi dokumente čiji je sadržaj već preveden i sadržan u optužnici te da nije potrebno prevoditi opsežan spis jer je njegov sadržaj poznat braniteljici koja govori jezik suda.
Također, Vrhovni sud je zaključio da optuženik koji ne poznaje jezik suda ne mora imati izravan pristup sudskom spisu jer je dovoljno da ga njegov zastupnik informira o materijalu iz spisa.
"S obzirom na to, Vrhovni sud Republike Hrvatske utvrdio je da prvostupanjskim rješenjem nije povrijeđeno pravo na pravično suđenje, da žalbeni navodi nisu osnovani i da nisu nađene povrede na koje sud pazi po službenoj dužnosti", stoji u priopćenju.
Žalba Vrhovnom sudu uslijedila je nakon što je zagrebački Županijski sud, na pripremnom ročištu u listopadu prošle godine, odbio zahtjev obrane da se "prevede relevantna dokumentacija" kako bi im Hernadi mogao dati uputu kako da se očituju.
"Obrana je specificirala pojedine dokaze koje smatramo da su relevantni koje je potrebno prevesti, a koje Uskok predlaže da se izvedu kao dokazi na raspravi. Nismo stavili prijedlog da se prevedu svi dokazi već samo pojedini koje smo točno specificirali u svom zahtjevu, koje smo smatrali da su relevantni i potrebni za razumijevanje onoga što se Herandiju stavlja na teret", ustvrdila je tada Hernadijeva odvjetnica Laura Valković.
Na početku ponovljenog suđenja u slučaju Ina-MOL, u listopadu prošle godine, Sanader je ponovno odbacio optužbe da je od Hernadija, koji je nedostupan hrvatskom pravosuđu, primio mito kako bi mađarskoj naftnoj kompaniji prepustio upravljačka prava u Ini.
Prvom presudom Sanader je za primanje mita od Hernadija, ali i provizije od austrijske Hypo banke osuđen na jedinstvenu kaznu od 10 godina, što je Vrhovni sud smanjio na 8,5 godina. No, pravomoćnu presudu 2015. je ukinuo Ustavni sud, a Uskok je slučaj proširio i na Hernadija.
Osim za prepuštanje upravljačkih prava u Ini, za što je preko tvrtke Roberta Ježića navodno trebao primiti 10 milijuna eura, Uskok Sanadera u slučaju Ina-MOL tereti i da je s Hernadijem dogovorio izdvajanje nerentabilnog dijela plinskog poslovanja iz Ine. Optužnicom je predloženo i da Sanader, ako ga se osudi i presuda postane pravomoćnom, državi vrati 10 milijuna eura.