Udruga hrvatskih državnoodvjetničkih dužnosnika (UHDD) još je u petak pozvala svoje članove, temeljem njihova prethodnog izjašnjavanja, na provođenje mjera upozorenja od 22. siječnja do 2. veljače, što podrazumijeva rad samo na žurnim predmetima, kao i na onima gdje bi mogla nastupiti nenadoknadiva šteta. Svi drugi poslovi sada su obustavljeni, a to se prvenstveno odnosi na parnične postupke na građansko-upravnim odjelima.

U hitne radnje, primjerice, spadaju otpremanje žalbi u zakonom propisanim rokovima, predmeti kaznenih djela maloljetnika i oni u dežurstvima, no državni odvjetnici imaju svoje metode i načine za provođenje mjere upozorenja, kako u svim onim predmetima koji nisu žurni, tako i u početnim fazama postupaka, primjerice u provođenju istraga.

UHDD broji 474 člana, a Upravni odbor pozvao je na provođenje mjera upozorenja i sve ostale državne odvjetnike i njihove zamjenike nakon što je Vlada propustila do kraja 2023. donijeti novi cjeloviti zakon kojim bi regulirala plaće i materijalna prava pravosudnih dužnosnika, sukladno standardima EU-a. Podsjetimo, čak je i Europska komisija u Izvješću o vladavini prava za 2023. navela da će se zbog izrazito niskih plaća sudaca i državnih odvjetnika u odnosu na prosječnu plaću u državi do početka 2024. provesti indeksacija osnovice plaće, uvesti platni razredi za pravosudne dužnosnike u prvostupanjskim pravosudnim tijelima, kao i druga materijalna prava.

Kao mlada udruga, osnovana u rujnu 2023. s ciljem zaštite i promicanja digniteta državnoodvjetničke struke, UHDD nije sudjelovao u tzv. bijelom štrajku sudaca održanom proljetos, ali su zato ovaj dočekali spremni, proizlazi iz dosadašnjih priopćenja te udruge. Državni odvjetnici, baš kao i suci, već duže vrijeme nezadovoljni su plaćama i uvjetima rada. Iako promicanje materijalnih prava nije primarni cilj UHDD-a, državni odvjetnici sada su, doznaje se, osobito nezadovoljni učincima lanjskih interventnih izmjena zakona koje su cijeli sustav dodatno uneredile.

Mjere upozorenja signal su Vladi o riješenosti sudaca i državnih odvjetnika da im se plaće određuju kroz sustav indeksacije i time se vežu uz životni standard, umjesto da i dalje ovise o volji izvršne vlasti. Državni odvjetnici nezadovoljni su i niskim naknadama za rad u dežurstvu, osobito kada se usporede s vrtoglavim naknadama koje istovremeno za svoj rad dobivaju odvjetnici po službenoj dužnosti: primjerice, državni odvjetnik za sat rada vikendom dobije 12 eura bruto po satu, a odvjetniku - branitelju za rad na istom tom predmetu i iz istog državnog proračuna za svaku radnju isplati se 50 posto odvjetničke tarife, što bude i 500 eura bez PDV-a. Pritom valja znati da su naknade za dežurstva u Državnom odvjetništvu zapravo povećane prošle godine pravilnikom usuglašenim na radnoj skupini u Ministarstvu pravosuđa i uprave, s tim da su državni odvjetnici tek objavom u Narodnim novinama spoznali da su dogovoreni iznosi drastično smanjeni.

Problem je, dakle, u različitom vrednovanju rada i stručnom podcjenjivanju državnih odvjetnika, što se plastično ogleda i u činjenici da je prekovremeni rad - satnica u dežurstvu - državnim odvjetnicima plaćen manje nego sat rada u radnom tjednu koji iznosi 15 eura. Nadalje, hitnim mjerama iz srpnja narušena je ravnoteža u plaćama na način da su prvostupanjskim sucima primanja povećana znatno više od drugostupanjskih, pa su te plaće sada gotovo izjednačene. Konkretno, među gorućim problemima je i aktualni model pripravništva: Ministarstvo uprave i pravosuđa odobrava nove pripravnike na kapaljku, a ne dođe li hitno do traženih promjena u Državnom odvjetništvu, i to malo nadobudnih početnika više neće imati tko kvalitetno mentorirati za izrazito složen, odgovoran i stresan rad u tom sustavu.