Na dvadeset i petu obljetnicu smrti ratnog ministra obrane Gojka Šuška u zagrebačkoj Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski održat će se komemoracija kojoj će prisustvovati državni vrh predvođen premijerom Andrejom Plenkovićem i njegovim ministrima. Da organizator nije HDZ, teško je povjerovati da se ondje ne bi pojavio i predsjednik Zoran Milanović
Šušak je, naime, za svog života i neposredno nakon smrti u javnosti vrlo često proglašavan u najmanju ruku kontroverznim, a brojne su dvojbene predratne i ratne epizode kojima se davao isti epitet: od činjenice da je predvodio 'tvrdu' nacionalističku struju vlasti, preko uloge njegove supruge u tajnim službama do (navodnog) angažmana oko dogovora s bosanskim Srbima o planiranoj podjeli Bosne i Hercegovine te prikrivanja zločina hrvatskih snaga u selu Ahmići.
vezane vijesti
S druge se strane za Šuška nesporno vežu i pozitivni aspekti Domovinskog rata i oslobađanja zemlje, a s vremenskim odmakom jasno je to da je početkom i sredinom devedesetih upravo on bio ključna karika za razvijanje bliskih odnosa sa SAD-om kao najvažnijim partnerom koji je dao zeleno svjetlo za akciju Oluja, što je dovelo do okončanja svih ratova na Balkanu.
Četvrt stoljeća kasnije - ne treba zaboraviti da je, recimo, ne tako davno imenovanje jedne zagrebačke avenije njegovim imenom izazivalo goleme prijepore u javnosti - po svemu sudeći, potpuno su prevladali pozitivni aspekti Šuškova naslijeđa. Komunikolog i politički analitičar Jerko Trogrlić s time se slaže, napominjući da je situacija danas znatno bistrija:
'Gledajući u povijesnom kontekstu, Gojko Šušak druga je najvažnija osoba Hrvatske iz tog doba. Radi se o ratnom ministru obrane u razdoblju presudnom za državu, čovjeku koji uostalom nije ni optužen ni osuđen za bilo što nečasno', kaže Trogrlić za tportal.
'S vremenskim odmakom, dakle, radilo se o osobi s dva lica kod koje je prevladala nesporno povijesna uloga, a drugi aspekti - od spominjanja 'hercegovačke mafije' ili čak priča o podjeli Bosne i Hercegovine - naprosto su izblijedjeli. Pogotovo jer je situacija u susjednoj državi u političkom smislu eskalirala i sve tri strane danas ponovno veličaju ljude o kojima su ne tako davno šutjele', dodaje Trogrlić.
Zoran Milanović neće se pojaviti na HDZ-ovoj stranačkoj komemoraciji, to bi čak i za njega bilo previše, no sugovornik tportala upozorava da je njegov stav itekako utjecao na kristaliziranje Šuškova lika i djela.
'Milanović je otkako je izabran za predsjednika promijenio svoj smjer, a od tada ga se dosljedno drži - ne samo vezano uz Šuška, nego uz cijeli sklop tema vezanih uz Domovinski rat, obranu zemlje, vojna pitanja i slično. On iznimno dobro pazi na sve vrijednosti vezane uz rat i poziciju Hrvata u Bosni Hercegovini, a u izričaju je nerijetko 'čvršći' i od HDZ-a. Katkad nastupa manje diplomatski, a više suverenistički čak i od HDZ-a, što dakako ne znači da takvi postupci imaju više efekta', objašnjava Trogrlić.
I Milanović i Plenković, dodaje, očito su došli do procjene da se Šuškovu ulogu više ne može i ne treba ignorirati jer su prevladali njezini pozitivni aspekti: radi se o ratnom ministru obrane iznimno bliskom SAD-u, ključnom osobom za provedbu akcije Oluja koja je na svim instancama proglašena potrebnom, legitimnom i čistom.
'Činjenica je da, recimo, prije petnaestak godina Ivo Sanader ne bi organizirao ovakvu komemoraciju, niti bi se on osobno pojavio na njoj. Danas će cijeli HDZ biti tamo', upozorava ovaj analitičar.
Jer osobne sumnje prestaju biti važne, a Šuškova uloga u obrambenom ratu prevladala je nad svim ostalim - stvarno ili navodno - spornim aspektima.
'Da, očito se radilo o relativno sirovoj i surovoj osobi za koju su u jednom trenutku nakon rata mnogi ljudi poželjeli da nestane. No on je imao povijesno nedvojbenu i veliku ulogu oko koje nisu nastale nikakve optužnice, a kamoli presude. Vrijeme je učinilo svoje', zaključuje Trogrlić.
